Opasna eskalacija u Albaniji: Da li je političko rešenje moguće?

protest u Tirani
Izvor: Kosovo Online

Ono što se u Albaniji dešavalo tokom leta sada izgleda kao večernja šetnja - 138 dana zaredom ljudi su uglavnom mirno protestovali na glavnom bulevaru Tirane i na najvažnijim ulicama prestonice. Međutim, ovog utorka, izbio je otvoreni rat.

Piše: Bledar Kuka

Studenti su 13. oktobra održali protest, najavljen danima ranije, i odmah su započeli napad na Ministarstvo prosvete, prelazeći zatim na Skupštinu Grada Tirane.  Reakcija policije bila je nasilna. Bilans – povređeno na desetine ljudi, uglavnom demonstranata, od kojih su mnogi uhapšeni i procesuirani.

Nastavilo se u sredu, još oštrije, iako su tog dana napadači uglavnom bili demonstranti, dok je policija bila povučena.

Zapaljeni su ministarstva prosvete, finansija i ekonomije, kao i sedište albanskog parlamenta. Spaljeno je i drveće u blizini kancelarije premijera.

Studentima su se pridružile hiljade građana Tirane, a trećeg dana i srednjoškolci.

Od juče, nastava se ne održava u srednjim školama i drugim obrazovnim ustanovama u glavnom gradu, dok učenici uništavaju znakove, semafore, pale kante za smeće i blokiraju puteve.

Protesti su počeli i u drugim gradovima, počevši od Kamze kod Tirane, a zatim u Skadru, Valoni, Lušnji, Korči, Elbasanu ili Draču.

Šta je bio razlog za ekstremnu eskalaciju protesta?

Profesor na Fakultetu novinarstva Univerziteta u Tirani i Univerziteta u Tetovu dr Ziliftar Bregu kaže za Kosovo onlajn da je gubitak strpljenja ljudi nakon četiri meseca mirnih protesta uticao na eksalaciju protesta.

„Nakon više od četiri meseca mirnog protesta, kojem je prisustvovalo sve manje učesnika, početak nove akademske godine i dolazak studenata u Tiranu označio je prekretnicu u pogledu strpljenja ljudi. Vidimo da ljudi više nisu imali strpljenja da prihvate situaciju u zemlji. To je uticalo i na veću masovnost, više ljudi koji su se pridružili protestu, uključujući studente koji su došli iz drugih regiona, pored onih koji žive u Tirani. Sada smo ušli u novu fazu, u kojoj zemlji treba političko rešenje“, smatra Bregu.

Politički analitičar i novinar Frok Čupi vidi situaciju drugačije, iako se protivi ovakvim protestima koje smatra nasiljem nad državom, bez normalnih političkih, ekonomskih ili društvenih zahteva.

„Tirana je napadnuta, i to žestoko. Dva ministarstva, sedište vlade i sedište parlamenta su spaljeni i oštećeni. Veoma je zanimljivo i značajno da je napadnuta ambasada Vatikana, napadnuta je kancelarija ´Evropa za mlade´. U Tirani je pričinjena šteta, a saobraćaj i gradski prevoz su blokirani. Bankarske usluge su obustavljene jer su banke napadnute, a šteta je kolosalna. Šta je ovo? Ja to zovem vandalizmom jer je u pitanju protest, ali bez zahteva. Nema političkih, ekonomskih, društvenih zahteva. To je jednostavno okupljanje vandala, bez vođe, bez glave, bez misli“, kaže Čupi.

Uveren je da iza protesta stoje antialbanski islamski krugovi, koji deluju sa Kosova ili iz Severne Makedonije.

„Na protestima se vijori mnogo zastava OVK, a analitičari su prstom uperili u bivšeg predsednika, koji je lider opozicije i ´persona non grata´ u SAD, Salija Berišu, a u međuvremenu su prstom uperili u političare Samoopredeljenja i Aljbina Kurtija u Prištini, kao i u one u Tetovu, gde se odvija snažna aktivnost protiv Albanije iz verskih, islamskih razloga. Ono što je najupečatljivije jeste da je ovo počelo istog dana kada je Albanija zatvorila 20. poglavlje u procesu  pristupanja EU. Upravo na taj dan je ovde izbilo nasilje. To su antievropske, islamske snage. Naravno, imaju bliske veze sa islamskim terorizmom i to je analiza koja se može napraviti za ove grupe“, objašnjava Čupi.

Bregu smatra da je „mirna faza“ protesta već završena i da će situacija dodatno eskalirati.

„Mirni protest je iscrpeo svoju ulogu i sezona mira je završena. Zbog nereagovanja političkog rukovodstva zemlje, protest sada pokušava novu taktiku u svojoj pobuni“, ocenjuje Bregu.

Posebno je pozvao da „hladnih glava“ oni „pametni ljudi unutar Socijalističke partije“ prisile premijera Edija Ramu da pronađe političko rešenje za ovu situaciju.

„Mislim da je protest ušao u fazu koja čini situaciju u Tirani i širom Albanije veoma delikatnom, jer protesti više nisu samo u Tirani, već i u svim većim gradovima Albanije. Mislim da je sada neophodno da hladne glave, mudri ljudi ove zemlje kažu svoje. Ovo se posebno odnosi na one unutar Socijalističke partije i koji moraju da nateraju premijera da obezbedi političko rešenje“, rekao je Bregu.

Koliko će dana sukobi trajati ne može se naslutiti, kao ni to da li će premijer Rama reagovati onim što se naziva „političkim rešenjem“. U izjavi Rojtersu, Rama je rekao da zbog nasilnih protesta neće podneti ostavku i da se vlast menja na izborima.

Sa druge strane, bivši premijer Sali Beriša kaže da Rama mora da izabere da li će delovati kao bivši albanski komunistički lider Ramiz Alija, koji je prihvatio političke promene, ili kao bivši rumunski lider Čaušesku, koji je uradio suprotno i izgubio sve, uključujući i život.