Izbori u Španiji i Kosovo - da li će postojeći zid biti još čvršći?

Zastave Kosova i Španije, ilustracija
Izvor: Kosovo online, ilustracija

Španija će posle 29. novembra, kako trenutno pokazuju ankete, dobiti novu vlast, a njen odnos prema Kosovu mogao bi da bude rigidniji. Posebno ako deo nove vlade bude krajnje desničarski Voks. Zvanični Madrid u tom slučaju, ne samo da će ostati na stavu da ne priznaje Kosovo, već bi nova vlada mogla da bude neumoljiva oko njegovog daljeg evropskog puta, kao i oko članstva u međunarodnim organizacijama, ukazuju sagovornici Kosovo onlajna. Na odnos prema Prištini, vrlo verovatno, kako smatraju, uticaće i odnos Madrida i Vašingtona.

Piše: Dušica Radeka Đorđević

Za razliku od nekih članica Evropske unije, koje takođe ne priznaju Kosovo, Španija nema Kancelariju za vezu u Prištini. 

Ipak, za vreme vlade socijaliste Pedra Sančeza, 2024. godine priznala je kosovske pasoše. 

Početkom ove nedelje, španski ministar spoljnih poslova Hose Manuel Albares rekao je da Španija nikada neće biti prepreka da Kosovo napreduje u približavanju Evropskoj uniji, uprkos tome što i dalje odbija da prizna nezavisnost ove teritorije, a kao dokaz takve posvećenosti naveo je upravo odluku da se kosovski pasoši prihvate kao važeće putne isprave.

Albares, član Sančezove Španske socijalističke radničke partije (PSOE), međutim, posle 29. novembra možda ode u opoziciju.

Ako se prognoze obistine, novu vladu formiraće Narodna partija, koja je trenutno u prednosti u odnosu na PSOE, a deo vlasti možda postane i Voks koga ankete stavljaju na treću poziciju. 

Obe ove partije su 2020. godine podnele nekoliko parlamentarnih inicijativa kojima su zahtevale objašnjenja za odluku premijera Pedra Sančeza da prisustvuje samitu EU-Zapadni Balkan, čiji je učesnik bio i tadašnji predsednik Kosova Hašim Tači, smatrajući da to podrazumeva priznavanje jednostrane deklaracije o nezavisnosti Kosova, čak i ako je samit održan onlajn, zbog pandemije kovida.

Voks je takođe bio oštro protiv toga da se kvalifikaciona utakmica za Svetsko prvenstvo u fudbalu 2022. između Španije i Kosova igra u Sevilji, tražeći da se igra na neutralnom terenu. 

Istraživač na Fakultetu političkih nauka Nikola Ilić kaže da ukoliko Voks bude deo buduće vlade, da će ta stranka pokušavati da evropski put Kosova nikako ne bude nastavljen.

„To treba čitati u ključu toga da njih najmanje zanima šta će o tome misliti ostale članice EU jer oni nastupaju u stilu pokreta MAGA i Trampa i to se vidi kod njihovih podržavalaca koji imaju pozitivno mišljenje o Trampu, dok većina stanovništva ima negativno mišljenje“, naveo je Ilić za Kosovo onlajn.

On, međutim, navodi da je veliko pitanje da li će posle izbora konzervativna Narodna partija sama formirati vlast ili će i Voks biti neophodan za vladajuću koaliciju i ukazuje da se te dve partije razlikuju kada je reč o nekim unutrašnjim pitanjima.

„Konzervativci se zalažu za očuvanje autonomije regiona kakva je do sada bila u Španiji, dok je Voks stranka koja po tom pitanju ima mnogo tvrđi stav, odnosno, oni bi tražili centralizovan model i da se vlast vraća ka Madridu. Na planu spoljne politike konzervativci svakako nisu neko ko bi želeo da drastično odstupa od nečega što je politika Evropske unije i u tom smislu, iako su oni možda malo manje popustljivi u odnosu na poziciju koju su imali socijalisti, to ne bi trebalo da dovede do drastičnog smanjenja uspostavljene kooperacije sa Prištinom, poput primera korišćenja pasoša u Šengen zoni“, kaže Ilić.

On ukazuje da, iako je socijalistička vlada Pedra Sančeza otvorila vrata za neku vrstu saradnje sa Prištinom, kod Španaca ostaje crvena linija da to ne znači nikakvo priznanje Kosova jer je to zemlja koju opterećuju pitanja Baskije i Katalonije, kao mogući slični slučajevi sa kosovskim. 

Do značajnije promene u stilu komunikacije Madrida i Prištine, kako ocenjuje, može doći ukoliko Voks bude bio neophodan za formiranje vlasti. 

„Oni su partija koja nastupa kao veći izazivač i koja se na malo radikalniji i ekstremniji način zalaže za neke šire promene. Tu bismo mogli potencijalno da vidimo da se menja narativ i pozicija prema Prištini, ali opet, verovatno neće biti naglih zaokreta iz želje da se previše ne odstupa od nečega što je šira politika Evropske unije“, smatra naš sagovornik. 

Ilić ukazuje da se stav ministra spoljne politike Španije u sadašnjoj vladi Hosea Manuela Albaresa bitno izmenio tokom tri, četiri godine unazad.

„Možemo da vidimo neke pomalo čudne poruke i ishode - da je u redu dalji put ka evrointegracijama i prihvatanje pasoša u okviru Šengen zone, ali ostaje ‘ne’ nezavisnoj državi. Biće zanimljivo da vidimo kako će Voks tu nastupati, jer već sada postoje kritike konzervativaca prema Pedru Sančezu i njegovoj vladi, u smislu da je bilo kakav dogovor, popuštanje i dalje produbljivanje kooperacije prema Prištini dočekano kao neka vrsta izdaje i tajnog dogovora, u kontekstu njihovih unutrašnjih dešavanja i povlačenja paralela prema Kataloniji“, navodi Ilić.

Prema mišljenju Mijata Kostića iz organizacije Novi treći put ukoliko novu vladu u Španiji budu formirale Narodna partija i Voks, ona bi mogla imati malo čvršći stav prema Prištini od aktuelne socijalističke vlasti, u smislu da će, osim toga što ne priznaje Kosovo, blokirati i njegovo učlanjenje u neke međunarodne institucije.

Kostić navodi da više od 40 odsto anketa pokazuje da će u Španiji posle izbora 29. novembra doći do promene vlasti i da se predviđa da će Narodna partija i Voks zajedno imati 190 mandata, što je više nego dovoljno za većinu. 

Kada je u pitanju stav prema Kosovu, kako Kostić kaže za Kosovo onlajn, generalno u španskom društvu postoji konsenzus zbog njihovog problema sa separatizmom, pre svega sa Katalonijom, da ne podržavaju nikakav vid secesije.

„Aktuelna vlast je govorila da ona neće priznati Kosovo, ali i da neće sprečavati njegovo učlanjenje u neke međunarodne institucije. Vrlo je moguće da će nova vlada Narodne partije i Voksa imati malo čvršći stav, posebno ako uzmemo u obzir politiku Voksa koja je dosta kritična prema separatizmu, generalno prema migracijama i koja zagovara čvrstu ruku. Zato je moguće da će pod uticajem Voksovih političara stav Španije prema Prištini biti još čvršći i da će se blokirati ulazak Kosova u neke međunarodne institucije, a što bi bio otklon od socijalističke vlasti. Ali, konsenzus generalno između svih partija u Španiji je da neće priznati Kosovo“, ističe on. 

„Faktor Tramp“

Na odnos potencijalno nove vlasti u Madridu i Prištine, prema oceni Kostića, uticaće i odnos između Španije i Amerike.    

Navodi da su stranke koje će verovatno preuzeti vlast u Madridu najavile malo bližu saradnju sa Vašingtonom i zajedničku saradnju kroz Nato, što bi bio otklon od prethodne vlasti jer se Sančez protivio Trampu, pre svega po pitanju napada na Iran, a blokirao je i mogućnost da Amerika koristi vojne baze u Španiji. 

Istovremeno, Kostić napominje da Tramp, koliko god delovalo da je u diskontinuitetu u odnosu na Demokratsku partiju, i dalje ima dobre odnose sa Kosovom, pre svega direktne odnose sa bivšom predsednicom Kosova Vjosom Osmani, kao i da je hteo da Kosovo bude deo Međunarodnih stabilizacionih snaga u Gazi. 

„Odnosi Amerike i Kosova jesu poljuljani u poslednjih godinu dana, pre svega zbog blokiranja strateškog dijaloga sa Kurtijem, ali ukoliko Trampova politika bude na neki način saradljiva sa Kosovom, nije isključeno da će možda i Španija sarađivati direktno sa vlastima u Prištini, naravno uz ogradu da nikada neće priznati nezavisnost Kosova. Dinamika između nove vlasti u Španiji i Prištine zavisiće umnogome od njene dinamike sa Donaldom Trampom ili bilo kojom vlasti u Americi i možda će pod uticajem bilateralnih odnosa sa SAD, Španija graditi druge međunarodne odnose“, kaže Kostić. 

Analitičar Nedžmedin Spahiu ocenjuje da eventualna promena vlasti u Španiji posle izbora koji će biti održani naredne nedelje neće doneti bitnu promenu u odnosima između Kosova i te zemlje, koja ga ne priznaje.    

„Bez obzira na komunikaciju koju je imao Aljbin Kurti sa Pedrom Sančezom Španija ipak nije priznala Kosovo, tako da dolazak drugih na vlast koji takođe nemaju pozitivan stav prema Kosovu možda znači otežavanje situacije, ali ne i bitnu promenu u odnosima između Kosova i Španije“, izjavio je Spahiu za Kosovo onlajn.

Ključ u Beogradu

Prema njegovom mišljenju, za Kosovo je najvažnija stvar da postigne dogovor sa Srbijom.

„Jedino dogovor sa Srbijom rešava probleme sa Evropskom zajednicom i sa državama koje nisu priznale Kosovo. Kosovo ne treba da troši energiju na drugim stvarima, već da se posveti dogovoru sa Beogradom i da tu rešava stvar, jer bi onda i rešavanje drugih problema bilo sasvim lakše. Mislim da je Aljbin Kurti propustio priliku da se sa Aleksandrom Vučićem nešto radi. Sa Studentskom listom će mu biti puno teže, a to neće ići u prilog ni Kosovu ni Srbiji“, kaže on.

Stranačke „veze“

Iako su Aljbin Kurti i Pedro Sančez lideri stranaka koje se nalaze u Socijalističkoj internacionali, kroz koju su imali i određeni vid komunikacije, Ilić kaže da ne vidi da je pozicija Španije zbog toga bila više blagonaklona prema Prištini u prethodnom periodu. 

„Štaviše, uzevši u obzir da su konkretno u toj porodici partija, ukoliko bi Kurti nastavio da se ophodi prema onome što je sada manjina na teritoriji Kosova, odnosno Srbima, na način na koji se ophodi, da ne poštuje pravila na koja se obavezivao, mislim da bi tu čak moglo da dođe do reperkusija unutar te porodice partija, jer se srpska manjina na Kosovu tretira kao manjina kojoj se prava ne priznaju dovoljno“, kaže Ilić. 

U hipotetičkoj situaciji, u kojoj bi Sančez nekako uspeo da preokrene situaciju i ostane na vlasti, prema njegovoj oceni, to bi čak na duže staze moglo da ima negativne posledice po Aljbina Kurtija i poziciju Prištine. 

Ako Sančezovi socijalisti posle izbora odu u opoziciju, Kostić kaže da će to biti jedan adut manje za vlast u Prištini da sprovodi diplomatske aktivnosti kroz internacionalne partije, pre svega kroz Socijalističku internacionalu. 

„Oni će moći da se viđaju sa predstavnicima španske Socijalističke partije koji će tada biti u opoziciji, tako da mogu da lobiraju kroz opoziciju, ali neće imati taj direktni kanal sa novom vlasti u Španiji“, napominje Kostić.