Navi Pilai dobitnica Nobelove nagrade za mir

nobelova nagrada za mir
Izvor: Profimedia

Dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2026. godinu je Navi Pilai iz Južne Afrike, sudija Međunarodnog suda pravde u slučaju u kojem se Mjanmaru sudi za genocid, prenosi N1.

Prilikom objavljivanja ovogodišnjeg laureata, iz Nobelovog komiteta su kazali da je nagradu dobila osoba koja se sa izvenrenom hrabrošću i integritetom borila da osigura da ratni zločini, zločini protiv čovečnosti i genocid budu osuđeni.

Navanethem Navi Pilaj rođena je 23. septembra 1941. godine u Južnoafričkoj Republici. Obavljala je funkciju Visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava od 2008. do 2014. godine.

Južnoafrikanka indijskog tamilskog porekla, Pilaj je bila prva žena sudija Visokog suda Južne Afrike koja nije belkinja. Takođe je bila sudija Međunarodnog krivičnog suda i predsednica Međunarodnog krivičnog tribunala za Ruandu.
Ove godine dobitnik Nobelove nagrade za mir birao se između 287 kandidata - 208 pojedinaca i 79 organizacija.

Prošle godine Nobelovu nagradu za mir dobila je venecuelanska opozicionarka Marija Korina Mačado. Kako je bilo obrazloženo, ona je nagradu dobila zbog svog „neumornog rada na promociji demokratskih prava za ljude Venecuele i za njenu borbu da uspostavi pravednu i mirnu tranziciju iz diktature u demokratiju“.

Dobitnika Nobelove nagrade za mir bira Odbor Nobelovog komiteta. Članove odbora bira norveški parlament na mandat od šest godina.

Od 1936. usvojeno je pravilo da članovi norveške vlade ne mogu biti i članovi Nobelovog komiteta. Tokom 1977. dodato je i pravilo da aktivni poslanici norveškog parlamenta takođe ne mogu biti birani na dužnosti u odboru.

Iako nigde nije određeno da članovi moraju biti norveške nacionalnosti, do danas su svi članovi komiteta bili Norvežani.

Proglašenje pobednika se najčešće organizuje u petak u oktobru, a nagrada se tradicionalno dodeljuje 10. decembra, na dan smrti Alfreda Nobela.

Za razliku od ostalih Nobelovih nagrada, nagradu za mir uručuje predsednik izbornog komiteta a ne kralj, mada je pored drugih zvanica iz političkog života Norveške, uvek i on prisutan.