Filozofski fakultet u Severnoj Mitrovici obeležio 66 godina rada, na naučnoj konferenciji 284 autora iz deset zemalja
Filozofski fakultet iz Prištine sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici obeležio je 66 godina postojanja, a tim povodom održana je međunarodna naučna konferencija „Istorija, kultura, identitet 2“, u sklopu koje su potpisani Memorandumi između te visokoškolske ustanove i Instituta istorijskih nauka Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Ekonomskog fakulteta Brčko Univerziteta u Istočnom Sarajevu i Centra za primenjenu filozofiju i društvena istraživanja „Milenko Bodin“ iz Beograda.
Dan Filozofskog fakulteta i otvaranje međunarodnog naučnog skupa započeo je intoniranjem himne Bože pravde, a organizovan je i zabavno obrazovni sadržaj, dok su najboljim studentima na 10 studijskih programa uručene nagrade.
Dekan ustanove, profesorka Aleksandra Tmušić Kostić izjavila je za Kosovo onlajn da je odziv naučnika i istraživača ove godine veliki.
„To je zaista lep događaj. Kada smo organizovali ovu drugu konferenciju, nismo mogli ni da zamislimo da će se odazvati 284 autora iz deset zemalja. Za naše podneblje to je zaista retkost. Mogu slobodno da kažem da na prostoru Kosova i Metohije nikada nije održan ovako veliki međunarodni naučni skup. Mi smo se kao fakultet i univerzitet, zajedno sa gradom Kosovskom Mitrovicom, potrudili da dočekamo naše drage goste i kolege i da tokom tri dana budemo zajedno, ne samo u Kosovskoj Mitrovici već i na prostoru Kosova i Metohije“, poručila je ona.
Nakon međunarodnog naučnog skupa, uslediće objavljivanje zbornika radova sa konferencije, a kako je Kostić navela, s obzirom na broj autora i prijavljenih radova, to će biti obiman i značajan zbornik, koji će imati najmanje pet tomova.
„Želim da zahvalim Kancelariji za Kosovo i Metohiju, Ministarstvu nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije, kao i lokalnim samoupravama, odnosno privremenim organima opština Kosovska Mitrovica, Zvečan i Zubin Potok. Bez njihove podrške ne bismo mogli da ostvarimo ono što smo prvobitno zamislili. Svim učesnicima želim prijatan boravak i lepo druženje, kao i da odavde ponesu pozitivne utiske i snažne emocije. Nadam se da ćemo se ponovo sresti ovde, na Kosovu i Metohiji“, kazala je Tmušić Kostić.
Ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Dragan Mastilović naveo je da mu je velika čast i zadovoljstvo što prisustvuje potpisivanju memoranduma o saradnji između naučnih i visokoobrazovnih institucija Republike Srpske i institucija u Severnoj Mitrovici.
„Mislim da je to veoma značajan korak u budućoj saradnji, ne samo kada govorimo o visokoobrazovnim i naučnim ustanovama već i o povezivanju srpskog naroda sa obe strane Drine. Posebno je to važno ovde na Kosovu i Metohiji, gde znamo da je srpski narod izložen raznim pritiscima i da živi u gotovo nemogućim uslovima. Pitanje je da li se danas u svetu može naći takav primer terora koji se sprovodi nad srpskim narodom. Republika Srpska odlično zna šta znači boriti se za državu, izboriti se za državu i braniti državu. Zbog toga mislim da narod Republike Srpske u potpunosti razume, možda i najbolje, Srbe na Kosovu i Metohiji“, istakao je Mastilović.
Kao plenarni predavač na naučnoj konferenciji, nada se da će doprineti ne samo nauci i visokom obrazovanju, već i povezivanju srpskog naroda u svim krajevima.
„Smatram da je jedan od neophodnih pravaca naše buduće saradnje upravo povezivanje mladih ljudi, studenata, ali i mlađih, srednjoškolskog uzrasta, na svim srpskim prostorima. Kao narod ne možemo dostići visok stepen integracije ako se međusobno ne poznajemo. Zbog toga mislim da ćemo u narednom periodu intenzivno raditi na tome, odnosno da će Srbija i Republika Srpska raditi na povezivanju naše omladine kako bi se mladi bolje upoznali sa istorijom, kulturom i identitetom srpskog naroda na svim prostorima“, zaključuje on.
Ocenio je da je važno da učenici i studenti, pored odlazaka u evropske gradove, upoznaju i mesta od posebnog značaja za srpsku istoriju, poput Ćele-kule, Starog Broda i Jasenovca.
Profesor Filološkog fakulteta u Beogradu Aleksandar Milanović, jedan od ovogodišnjih plenearnih izlagača, rekao je da je tema ovogodišnje konferencije ne samo identitet, nego i identitet srpskog naroda na Kosovu.
„Moja tema je vezana za jezik kosovsko-metohijskih pripovedača krajem 19. i početkom 20. veka. Taj jezik i taj stil u pripovetkama naših pripovedača zapravo je jedna vrsta odraza i njihovog odnosa ne samo prema maternjem jeziku, nego uopšte prema statusu Srba u tadašnjoj pokorenoj Srbiji i na pokorenom Kosovu i Metohiji. Iz tog razloga mislim da se moja tema dosta dobro uklapa u globalnu temu, jer je naravno jezik jedan od osnovnih obeležja identiteta“, istakao je on.
Pored mnoštva naučnika, današnjem događaju prisustvovali su i predsednici opština Severna Mitrovica i Zubin Potok, Milan Radojević i Miloš Perović, predsednik Privremenog organa Kosovska Mitrovica Ivan Zaparožac, član Srpske liste Igor Simić, kao i dekani drugih fakulteta.
Međunarodna naučna konferencija „Istorija, kultura, identitet 2“, održavaće se u Severnoj Mitrovici do 18. oktobra.





0 komentara