Milić: Palmerovo svedočenje izuzetno važno za Srbiju

Direktorka Centra za evroatlanske studije (CEAS) Jelena Milić, ocenila je da je svedočenje u Senatu specijalnog izaslanika SAD za Zapadni Balkan Metjua Palmera, od izuzetnog značaja za Srbiju i region, prenosi Tanjug.

Milić ističe da je Palmer objasnio da će uložiti veliku energiju u podršku sprovođenja započetih reformi zemalja Zapadnog Balkana, naglasivši da se to posebno odnosi na Srbiju i Kosovo i da, u slučaju da se vrate za pregovarački sto, mogu svoje ideje o kompromisnom rešenju lakše da objasne biračkom telu.

„Vrlo je bitno da Palmer ni na koji način nije spomenuo ili doveo u pitanje legitimnost vlasti u Srbiji na tako važnom mestu, kao što je Kongres SAD, kako to insinuira navodno demokratska opozicija”, izjavila je direktorka CEAS.

Ona ukazuje i da je Palmer, na pitanje ugledne članice odbora iz redova demokrata Dzeni Šahin, o korekciji granica između Srbije i Kosova, eksplicitno ponovio da SAD podržava lokalno rešenje koje doprinosi stabilnosti regiona, ali je i naglasio da je prilika koja se sad ukazala zbog interesovanja Bele kuće nešto na šta treba Kosovo i Srbija da obrate pažnju.

„On je naglasio da, pored obećanja o investicijama i ekonomskoj pomoći, to mora da se pojača i konkretnim delima”, izjavila je Milić.

Direktorka CEAS je navela da je Januš Bugajski izneo argument da Kosovo od 2008. kada je jednostrano proglasilo nezavisnost, neupitna suverena država čije se granice ne mogu menjati i dodala da je on time marginalizovao činjenicu da na Kosovu postoji misija KFOR, koja je odlukom Saveta bezbednosti UN poverena NATO.

Prema njenim rečima, svi ostali ad hok pokušaji pregovora treba da budu legitimni, da se ne bi upalo u zamke američkih unutrašnjih trvenja, kao što je to sada slučaj u Ukrajini.

Ocenjuje i da postoji ogroman prostor da se pred ovakvim institucijama i u ovakvoj formi u Kongresu SAD i u saradnji sa vodećim američkim tinktenkovima dodatno nosiocima politike SAD objasne svi uspesi Srbije i reformskih procesa koje ona sprovodi.

„Takođe, potrebno je da se zbog jedne vrste pritiska ili zbog neprimerenih akata, koliko-toliko, što više ukazuje i na sve negativne trendove na Kosovu, a koji nikada nisu posledica neprijateljstva od strane Srbije ili sukoba 90-ih. Jedan od ključnih je, de fakto, odbijanje Kosova da spreči proces tranzicione pravde i podre međunarodne mehanizme, koji konačno treba da krenu u rasvetljavanje više od 1.000 slučajeva ubistava i nestanka Srba”, naglasila je ona.

Milić je istakla da je neophodno da se i predstavnicima SAD naglase nove geopolitičke okolnosti koje idu u prilog srpskom zahtevu za kompromisnim rešenjem u vezi Kosova, jer smatra da je to važno, zbog nedavne odluke EU da de fakto uspori proces evropskih integracija zemalja regiona, što je izraženo u neotpočinjanju pristupnih pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom.

„Srbiji se doskora kao glavni motiv da prihvati nezavisnost Kosova i male ustupke u vezi autonomije za Srbe de fakto nudilo samo ubrzanje procesa evrointegracija. Sadašnje okolnosti potvđuju da je Srbija u poslednje dve-tri godine u pravu što je više svojih opcija rasporedila adekvatno i nije se vezala samo za brzinu evrointegracija “, konstatovala je direktorka CEAS.

Smatra da bi državno rukovodstvo Srbije, ali i ostali akteri, trebalo jako dobro da prostudiraju svedočenje Metju Palmera i da prihvate sugestije koje bi dovele do povratka za pregovarački sto i time pokažu konstruktivnost i fleksibilnost za koje se iskreno nada da bi SAD znale da cene i da bi to pomoglo, u krajnjem slučaju, rešenju koje bi moglo biti kompromis prihvatljiv za Srbiju.

„Pre svega, zbog zaustavljanja procesa evrointegracija, što je dovelo do razočaranja u regionu, ključno je da na predstojećem samitu u Londonu NATO potvrdi svoju posvećenost misiji KFOR na Kosovu, koja funkcioniše po mandatu rezolucije Saveta bezbednost UN 1244”,  zaključila je Milić.

Na svedočenju pred senatskim odborom za međunarodne odnose američkog kongresa i pododborom za Evropu i saradnju o regionalnoj bezbednosti, Palmer je govorio o uspesima i nedovršenim poslovima na Zapadnom Balkanu, a pored njega učestvovali su i Majda Ruge, istraživač Instituta za spoljnu politiku Univerziteta Džon Hopkins, i Januš Bugajski, iz Centra za analize evropske politike (CEPA), inače dugogodišnji komentator prilika na Zapadnom Balkanu.

„Palmer je još jednom objasnio da je on, kao specijalni izaslanik, zadužen za komunikaciju, pre svega, sa evropskim partnerima u pomoći da zemlje Balkana i pored svih otežavajućih okolnosti mogu da ostvare svoje evroatlantske ili evropske integracije. On je naglasio i ponovio da se njegov posao ne preklapa i da nema mesta konfuziji zbog uloge Ričarda Grenela, specijalnog izaslanika Bele kuće za mirovne pregovore, već da su to komplementarni poslovi”, istakla je Milić.