Milić: Povlačenje Kfora sa Kosova bi bila velika greška

Osnivač Centra za evroatlantske studije (CEAS) Jelena Milić ocenila je danas da bi povlačenje snaga Kfora sa Kosova bila "velika greška", jer je ta misija, kako kaže, ključna za zaštitu Srba na Kosovu.

"Ne bih spekulisala o tome koja bi zemlja mogla da zagovara ukidanje Kfora na Kosovu, ali smatram da bi to bilo vrlo pogrešno", rekla je Milić za Tanjug povodom izjave predsednika Aleksandra Vučića da je Srbija dobila informaciju da će jedna od velikih sila tražiti povlačenje Kfora i Unmika sa Kosova.

Milić smatra da je sada prilika da se usaglase određene stvari između generalnog sekretara NATO Jensa Stoltenberga i Srbije oko dešavanja o kojima, kako kaže, naša zemlja ima vrlo malo informacija, a pre svega, o kampovima za obuku Kosovskih bezbednosnih snaga južno od Ibra, poput onog čije je formiranje najavila Hrvatska.

Ističe da NATO ne podržava neustavnu transformaciju KBS u oružanu formaciju, ali da je većina zemalja članica NATO priznala nezavisnost Kosova i da prihvataju "novu realnost" i saradnju sa KBS.

Veruje je da je ideja takvog kampa da su u njemu pripadnici KBS i vojnici zemljama koje su priznale Kosovo jer, kako kaže, države koje ga nisu priznale ne dozvoljavaju da se KBS obučavaju u objektima Kfora.

"Mislim da se zapadna međunarodna zajednica prema Rezoluciji 1244 odnosi 'a la carte' i da je tumači kako joj odgovara, a da ono što nije jasno ili nije eksplicitno rečeno u korist Srbije neki put krši", rekao je Milić.

Smatra da je srpska javnost treba da razume, što je, kako kaže, i predsednik Vučić više puta ponovio, da Rezolucija 1244 ima i vrlo nepovoljne odredbe za Srbiju, a jedna od njih je, ukazuje Milić, da naša zemlja ne može tek tako da vraća svoje pripadnike oružanih snaga na Kosovo, već samo uz saglasnost komandanta Kfora.

Milić smatra da je najava da će novi komandant Kfora biti iz Mađarske "jako dobra" iz više razloga, a pre svega zato što Srbija, kako kaže, jača bilateralne odnose sa svim zemljama istočnim susedima koje su postale članice NATO.

"Drugo, razumem u potpunosti, a i srpska javnost treba da razume koliko je izazova u svetu. Povlače se snage i iz Avganistana, iako se znalo da će Talibani krenuti na nove avganistanske vlasti što je potvrdio i nedavni jezivi teroristički napad na jednu školu", navodi Milić.

Kako kaže, Srbija treba da se pomiri sa činjenicom da su Crna Gora, Severna Makedonije i Hrvatska postale članice NATO i da će sve više vojnika iz tih zemalja, koji su bili u misijama u Avganistanu, pojavljivati u snagama Kfora.

"Naravno da nije prijatno, ako postoji pitanje nestalih i ratnih zločina, i sa tog aspekta međunarodna zapadna zajednica greši ako Hrvatskoj daje vodeću ulogu. Bilo bi mnogo bolje da Rumunija, Grčka, Bugarska i Mađarska vode eventualne procese smanjenja broja američkih vojnika i njihovu zamenu sa vojnicima iz zemalja regiona, ako je to jedan od razloga zašto bi se ukinuo Kfor", navodi Milić.

Smatra da bi put ka kompromisu mogao da ide kroz amandman na Rezoluciju 1244 tako da sever Kosova bude pod kontrolom Beograda koji bi, kako kaže, bio vojno nesvrstan, a da u Leposaviću ostane baza Kfora.

Milić ističe i značaj predstojećeg susreta predsednika Srbije sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom posebno u kontekstu aktuelnih geopolitičkih prilika.

"Dobro je što se viđaju nešto manje od mesec dana pre održavanje novog samita NATO i u trenutku velike bliskoistočne krize i povlačenja NATO i američkih snaga iz Avganistana", istakla je Milić.