Stojanović: Beograd centar diplomatskog sveta; Milivojević: Pokret nesvrstanih ostaje faktor globalnog značaja

Nesvrstani u Beogradu
Izvor: Kosovo Online

Savetnik predsednice Narodne skupštine Nikola Stojanović izjavio je povodom 65 godina od osnivanja Pokreta nesvrstanih da je Beograd i tada i sada centar diplomatskog sveta. Bivši diplomata Zoran Milivojević ocenio je da okupljanje članica pokreta u Beogradu pokazuje njegovu vitalnost i da on ostaje faktor globalnog značaja.

Savetnik predsednice Narodne skupštine Nikola Stojanović je podsetio da je Beograd pre 65 godina za svega pet-šest dana postao centar diplomatskog sveta i međunarodnih odnosa za zemlje tadašnjeg nesvrstanog juga.

„Kao pre 65 godina, tako i danas, Beograd je ponovo centar diplomatskog sveta“, rekao je on gostujući na RTS i dodao da će grad ugostiti neke od najvažnijih državnika zemalja Afrike i Bliskog istoka.

On je naveo da Srbiji uloga osnivača Pokreta daje mogućnost da organizuje velike skupove, samite lidera povodom godišnjica osnivanja. 

Govoreći o značaju skupa koji se danas održava u Beogradu, savetnik predsednice Skupštine objasnio je da on predstavlja istovremeno pogled na prošlost, sadašnjost i budućnost.

„Ovo je pogled na prošlost, da napravimo neku vrstu sećanja na prvo okupljanje 1961. godine, ali i pogled na sadašnjost, na sve one principe koji su ustanovljeni, a danas su to neki od temeljnih načela Povelje Ujedinjenih nacija i međunarodnog prava“, naveo je Stojanović i naglasio da se spoljna politika ne vodi prema svetu kakav je danas, nego kakav će biti za deset ili petnaest godina.

Podsetio je da u Beograd dolaze neke od najbrže rastućih zemalja Afrike, Bliskog istoka i Azije, poput Tanzanije sa 70 miliona stanovnika i Alžira sa 50 miliona stanovnika.

Kredibilitet spoljne politike

Na pitanje šta konkretno građani Srbije dobijaju od ovakvog skupa, Stojanović je ukazao na to da poziv, koji je uputio predsednik Aleksandar Vučić, i odziv na njega odražavaju kredibilitet koji srpska spoljna politika danas uživa.

Najavio je niz pratećih aktivnosti, među kojima su privredni forum sa predstavnicima Tanzanije, kao i sastanci sa Egiptom, Sudanom, Šri Lankom i drugim zemljama u kojima srpske firme imaju svoje interese.

Posebno se osvrnuo na političku dimenziju skupa, podsećajući da je Srbija u nedavnoj prošlosti bila izložena nizu unilateralnih pokušaja nametanja rezolucija i rešenja u međunarodnoj areni bez njene saglasnosti.

„Upravo su zemlje poput ovih stajale iza nas da takve inicijative ne prođu“, rekao je Stojanović, ocenivši da ovaj skup predstavlja signal da iza Srbije stoji određen korpus zemalja.

Afričko tržište i Srbija

Na pitanje da li Srbija kasni u odnosu na Kinu i druge velike sile kada je reč o afričkom i azijskom tržištu, savetnik predsednice Skupštine odgovorio je odrično.

„Mi imamo jedno nasleđe koje postoji u nizu afričkih zemalja“, istakao je, podsećajući da su u prethodnih nekoliko godina ministarstva i Privredna komora organizovali niz poseta državno-privrednih delegacija afričkim zemljama.

Kao primer naveo je Ugandu, gde je u centru grada hotelski i kongresni centar izgradio Energoprojekat, kao i Gabon, gde je takođe Energoprojekat za šest meseci izgradio kongresni centar.

„I dandanas imate srpske firme koje su prisutne i koje šire svoje prisustvo“, dodao je Stojanović.

Prema njegovim rečima, dolazak lidera afričkih zemalja otvara prostor Srbiji da predstavi potencijale svoje privrede, od poljoprivrede, navodnjavanja i semenskih materijala, preko IKT tehnologija, do infrastrukture za vodovod i druge domene.

„Ovaj skup je multidimenzionalan. Zaista, i ekonomski i bilateralna saradnja, ali opet i principijelna podrška na neki multilateralni način pozicijama i nesvrstanih i Srbije“, zaključio je Stojanović.

Osvrćući se na poruku koju će skup uputiti svetu, savetnik predsednice Skupštine naveo je da su među učesnicima izaslanik predsednika Kube, predstavnici južnog dela Afrike, premijer Kameruna, predsednik Gane i predstavnici Alžira.

Status Srbije u Pokretu nesvrstanih

„Svi oni, bez obzira na različite geografske pozicije na kojima se nalaze, različite izazove i probleme sa kojima se suočavaju, na kraju dana šalju sličnu poruku, a to je da treba da se vratimo univerzalnim principima, Povelji Ujedinjenih nacija, poštovanju međunarodnog prava“, rekao je Stojanović, navodeći da su posebno važni poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemalja, ravnopravnost zemalja, nemešanje u unutrašnje poslove i mirno rešavanje sporova.

Stojanović je naglasio da je Srbija, iako posmatrač u Pokretu, jedan od osnivača.

„Ta uloga nam daje upravo i pravo i priliku da, kao 2011. tako i 2021. i ovog puta 2026. organizujemo velike skupove, samite lidera povodom godišnjica osnivanja i da sve te zemlje dovedemo u Beograd i da iskoristimo ovu platformu za jačanje pozicije Srbije i zaštitu naših nacionalnih i državnih interesa“, zaključio je on.

Većina nije priznala nezavisnost Kosova

Bivši diplomata Zoran Milivojević ocenio je da okupljanje u Beogradu pokazuje vitalnost Pokreta i da on ostaje faktor globalnog značaja, budući da „120 zemalja članica" i dalje počiva na principima na kojima je nastao.

Naglasio je da te zemlje uglavnom pripadaju kolektivnom jugu – Aziji, Africi i Latinskoj Americi – i da upravo istrajavanje na tim principima održava Pokret relevantnim i u budućem svetskom poretku.

Kao najvažnije principe Pokreta naveo je „vladavinu međunarodnog prava, suverenitet i teritorijalni integritet, nemešanje, ravnopravnu saradnju, borbu za mir, dominaciju međunarodnog prava i aktivnu miroljubivu koegzistenciju“.

Govoreći o poruci koju Beograd šalje velikim silama, istakao je da većina članica Pokreta nesvrstanih nije priznala kosovsku nezavisnost i deli stav i principe Srbije.

Otvarajući sastanak posvećen obeležavanju 65. godišnjice prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je danas da se mir ne čuva strahom, već neprekidnim dijalogom, međusobnim poštovanjem i nepokolebljivim suverenitetom svake zemlje i da Pokret nesvrstanih ostaje najsnažnije uporište multilateralizma, braneći ideju da svet mora da pripada svima.