Les: Tramp će na Balkanu delovati kao u Ukrajini, podela kao rešenje između Kosova i Srbije

Vodeći istraživač u Centru za geopolitiku Univerziteta u Kembridžu Timoti Les u intervjuu za Gazetu ekspres ocenio je da stav i logika američkog preedsednika Donalda Trampa o Ukrajini vode ka podeli Kosova kao trajnom rešenju, dodajući da to može biti praćeno otcepljenjem „preševske doline“ od Srbije.
Kako ocenjujete žurbu predsednika Trampa da zatvori pitanje ruskog rata u Ukrajini?
On želi da okonča rat i to čini na tipično Trampovski način. Sporazum je zasnovan na brutalno realnoj proceni ravnoteže snaga na terenu i strateškog cilja SAD-a da razbije kinesko-rusku osovinu. To znači da sporazum nužno ide u prilog Rusiji – prihvata glavni zahtev Moskve da Ukrajina ne ulazi u Nato i daje Rusiji teritoriju koju je zauzela na istoku. Sve je to za Ukrajinu očito neprihvatljivo, zbog čega SAD vrše pritisak na Kijev, pa otuda i salva Trampovih negativnih komentara o Ukrajini, pretnje prekidom finansiranja i pokušaji smene predsednika Zelenskog, koji ne želi kompromis.
Kako se mogu nastaviti odnosi između Evrope i SAD, budući da Tramp izgleda izostavlja Evropljane iz pregovora sa Rusijom?
Mislim da Tramp vidi Evropljane kao nevažne za rešavanje rata, jer to nisu uspeli učiniti tri godine, i kao prepreku njegovim planovima. Mnoge vlade u Evropi podržavaju Ukrajinu, a njihovo učešće u ovoj fazi bi ugrozilo svaku šansu za sporazum koji je prihvatljiv za Rusiju. Čini se da umesto toga želi da se dogovori oko parametara sporazuma s Rusijom, a zatim izvrši pritisak na Ukrajinu da ga prihvati i uključi Evropljane samo u fazu implementacije – jamčeći sigurnost Ukrajine, obnavljanje njene ekonomije i integraciju u EU. Ali u američko-evropskim odnosima ima više od Ukrajine. Tramp je rekao da želi da se vojno odvoji od Evrope i da odgovornost za bezbednost kontinenta prepusti samim Evropljanima. Zapretio je trgovinskim carinama na kontinentu. On takođe preti evropskoj teritoriji svojim pretenzijama na Grenland. I on podržava pobunjeničke stranke poput AfD-a, koji zabrinjava evropski politički establišment. Dakle, celi odnos je u fazi fluksa. Evropljani osećaju kombinaciju uzbune, straha i izdaje, a pregovori ubrzano počinju o načinima zaštite njihovih interesa, kao što je stvaranje novog evropskog odbrambenog saveza.
Šta je sa Ujedinjenim Kraljevstvom, mislite li da ih Tramp ne uključuje u pregovore samo zbog britanske vlade?
Tramp je do sada bio blag prema Ujedinjenom Kraljevstvu. Možemo samo nagađati o razlozima, ali oni verovatno imaju veze s Trampovim prethodnim vezama sa Škotskom, njegovim bliskim odnosom s Najdželom Faradžom i očiglednim naporima laburističke vlade da pridobije naklonost Trampa od njegovog izbora. Tvitovi Trampa, Maska i drugih u administraciji sugerišu da osećaju više sažaljenja nego neprijateljstva prema Britaniji, bivšoj supersili i rodnom mestu liberalno-demokratske države, koja postaje sve siromašnija, irelevantnija i autoritarnija.
Šta mislite kako bi mogao da se završi rat u Ukrajini? Šta će rezultat sadržavati? Kako bi to moglo uticati na region Zapadnog Balkana, posebno na Kosovo, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu?
Još ne znamo kako će se rat završiti, to ćemo saznati u narednim mesecima ali već možemo izvući neke zaključke. Možemo videti, na primer, da je Trampova administracija vođena realističkom logikom, određena strateškim interesima SAD-a, a ne osećajima ili moralom, i da deluje na temelju sveta kakav jeste, a ne sveta kakav bi želeo da bude. Vidimo da SAD prihvataju promene granica ako to pomaže u rešavanju problema. I možemo videti da SAD žele rešiti, a ne zamrznuti evropske sukobe, dozvoljavajući SAD-u da smanje svoje prisustvo u Evropi. Sve ovo ima direktnu vezu sa Balkanom, gde logika Trampovog stava o Ukrajini vodi ka podeli Kosova kao trajnom rešenju njegovog nerešenog statusa, možda praćenom otcepljenjem Preševske doline od Srbije. Ovo takođe ukazuje na novo političko rešenje u Bosni, koje uključuje ili veću autonomiju Republike Srpske, ili njenu nezavisnost i zajednicu sa Srbijom.
Mislite li da bi brzo okončanje „problema“ u Ukrajini dalo Trampovoj administraciji vremena da se pozabavi konačnim rešenjem pitanja između Kosova i Srbije?
Stvari bi mogle ići ovako – prvo Ukrajina, pa Balkan. Ako mirovni napori u Ukrajini zakažu, Trampova administracija mogla bi se okrenuti Balkanu. Mislim da administracija ne radi na bilo kakvom master planu za istočnu Evropu. Ono što bi zaista moglo promeniti igru je ako se stvari na Balkanu zahuktaju, jer bosanski Srbi pokušavaju produbiti svoju autonomiju, a možda i eventualnu nezavisnost. To bi moglo dovesti do neke vrste krize, skrenuti pažnju SAD na region i naterati ga da smisli kako da se nosi sa dva aktivna etno-teritorijalna spora, u Republici Srpskoj i na Kosovu. Ako bih morao da nagađam, Trampovo rešenje bi bila razmena teritorija gde bi Srbija Kosovo (minus sever) zamenila za Republiku Srpsku.
Verujete li da Trampova administracija može da zatvori pitanje između Kosova i Srbije?
Pokušaće, na osnovu ideje deljenja u zamenu za priznanje, i možda će uspeti. Ali većina Albanaca ne prihvata podelu, tako da će biti teško obezbediti njihovu saradnju. Postavlja mi se pitanje dokle će Tramp ići da se pomiri sa Srbima i izvrši pritisak na Albance da postignu ovaj rezultat. Kako biste reagovali da Srbi preduzmu radikalan korak stacioniranja svoje vojske na severu Kosova?
Kako će se Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo naći po ovom pitanju sada kada je Tramp u Beloj kući?
Manje: Vidim podelu. Na jednoj strani će biti liberalne vlade poput onih u Nemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, koje su šokirane Trampovim pristupom Ukrajini, protive se američkoj intervenciji na Balkanu i protive se bilo kakvoj podeli Kosova. Očekujem da će insistirati na evropskom vlasništvu nad pregovorima. S druge strane, postojaće konzervativne vlade, poput mađarske, koje podržavaju ulogu Trampove administracije na Kosovu i prihvataju promene granica ako je to neophodno za rešavanje statusa Kosova. Međutim, najvažnija tačka za Evropljane biće njihova nebitnost. Za sada su slabi jer su pustili da njihove vojske oslabe i njihove ekonomije stagniraju. Oni su zaokupljeni sobom, godinama vode politiku koja ih je dovela do unutrašnje političke krize. Nerado se suprotstavljaju SAD-u, dok Tramp preti Evropi carinama i drugim kaznenim merama. A većini jednostavno nije dovoljno stalo do Balkana, mesta u kojem nemaju strateške interese, da bi želeli da se uključe. Tako da vidim da se na Balkanu stvari razvijaju baš kao u Ukrajini – govoriće Evropljani poput Velike Britanije i Nemačke. Oni će žestoko razotkriti svoje principe i zahtevati da se stvari reše u skladu sa njihovim konceptom morala i zakona. Ali u praksi, Evropljani će učiniti malo da učvrste svoje stavove, ostavljajući SAD da rešava pitanje Kosova kako im odgovara.
U svom poslednjem intervjuu predvideli ste da će Trampova administracija odustati od Ohridskog sporazuma između Kosova i Srbije. Može li doći do redefinisanja granica?
Da, to je ono što ja mislim – Trampova administracija će odustati od Ohridskog sporazuma, koji je mrtvo slovo na papiru u EU pisanim papirima, i umesto toga će težiti sporazumu koji uključuje priznanje Kosova od strane Srbije u zamenu za podelu Kosova i ujedinjenje severa naseljenog Srbima sa Srbijom. S tim u vezi, veliki razvoj događaja koji se dogodio otkako smo poslednji put razgovarali u decembru je to što su SAD usvojile otvoreno revizionistički stav po pitanju granice, uključujući pretnje aneksijom Grenlanda, Kanade i Panamskog kanala, te sporazum o odvajanju Ukrajine od Rusije. Dakle, ono što sa sigurnošću možemo reći jeste da SAD neće imati principijelne primedbe na prekrajanje granica na Balkanu, ako to služi američkim interesima.
Možda ste videli neke od komentara Ričarda Grenela o bivšem predsedniku Kosova Hašimu Tačiju i sadašnjoj vladi. Da li predviđate da će Kosovo imati više problema sa SAD?
Da, mislim da je dolazak Trampove administracije loša vest za Kosovo. Ričard Grenel postavlja temelje za rešenje za priznanje zasnovano na podeli, a već vrši pritisak na Kosovo do te mere da ono odbija da to prihvati. Očekujte više ovog pritiska u budućnosti.
0 komentara