Balkanska turneja Kurtija: Poruke Beogradu, Briselu ili biračima na Kosovu?

Balkanska turneja, Aljbin Kurti
Izvor: Kosovo online/Ilustracija

Sarajevo, Zagreb, Ljubljana, pa Priština. Premijer Aljbin Kurti svoju „balkansku turneju“ završava u petak, kod kuće, zajedničkom sednicom skupština Kosova i Albanije. Za sagovornike Kosovo onlajna nesporna predizborna „vožnja“. U dilemi su jedino oko „znakova pored puta“ - jesu li bili više usmereni ka Beogradu, Briselu, ili glasačima uoči 9. februara.

Piše: Arsenije Vučković

Jednostrano ukidanje viza za državljane BiH od 1. januara bila je prva regionalna poruka Kurtija izrečena u Sarajevu.

Druga je bila još konkretnija.

„Kako Srbija blokira Zapadni Balkan, tako i Republika Srpska blokira Bosnu i Hercegovinu i drži unazad celu državu zbog svog straha”, izjavio je Kurti u društvu svojih domaćina, bošnjačkog i hrvatskog člana tročlanog Predsedništva BiH Denisa Bećirovića i Željka Komšića.

Treći član i predsedavajuća - tročlanog Predsedništva BiH Željka Cvijanović ne samo što nije bila prisutna, već - ne bi ni došla jer BiH zvanično ne priznaje Kosovo.

„Aljbinu Kurtiju je malo što maltretira Srbe na Kosovu, pa je sada došao da dodatno truje odnose u Bosni i Hercegovini, kojoj će ovom posetom biti nanesena najveća šteta“, ocenila je Cvijanović.

Ali, reakcije nisu izostale ni iz Srbije.

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je da je odluka članova Predsedništva Denisa Bećirovića i Željka Komšića da prime Kurtija u svojstvu predstavnika Kosova, „duboko protivna principima dobrosusedstva i međusobnog poštovanja između Srbije i BiH i narušava fundamente odnosa između te dve zemlje“.

Treća poruka je došla iz Zagreba i bila još konkretnija.

"Za skoro dva veka u Srbiji je bilo samo dve godine demokratije. Srbija nije demokratska država tamo se ne poštuju ljudska prava i prava manjina“, poručio je Kurti na zajedničoj konferenciji za novinare sa hrvatskim premijerom Andrijom Plenkovićem.

U Sloveniji je bilo mnogo manje politike, a više kulture.

Kurti je posetio izložbu o kući albanske porodice Bruti i ujedno prisustvovao promociji knige „Drevni Albanci i stvaranje Istre“ koja je okupila predstavnike albanske zajednice i udruženja iz Slovenije, Hrvatske i Italije.

Bilo je i zvaničnih sastanaka, doduše u kafiću.

U jednom od njih Kurti je razgovarao sa zamenikom slovenačkog premijera i ministrom za rad, porodicu, socijalna pitanja i jednake mogućnosti Lukom Mesecem.

„Na sastanku je bilo reči o bilateralnim odnosima Kosova i Slovenije, mogućnostima produbljivanja saradnje, kao i o ulozi kosovske dijaspore u jačanju mostova između dva naroda“, navedeno je u saopštenju.

„Zona uticaja“

Balkanska turneja kosovskog premijera Aljbina Kurtija je njegov pokušaj da uoči parlamentarnih izbora konsoliduje kosovsko-albanske saveznike i sebe predstavi kao lokalnog lidera, ocenjuje Petar Donić iz Novog trećeg puta.

„On pokušava da sebe estabilira kao lidera iz regiona, komunicira sa različitim državama i pokušava da iskoristi svoju premijersku funkciju u predizborne svrhe“, izjavio je Donić za Kosovo onlajn.

Kurtijevu turneju vidi kao pokušaj da 9. februara ponovi rezultat iz 2021. godine kada je formirao vladu sa partijama iz manjinskih zajednica.

„Cela njegova turneja je oslikana tom predizbornom bojom“, naglašava Donić u razgovoru za Kosovo onlajn.

Smatra da je Kurtiju cilj da „konsoliduje svoju moć“ i proširi „zonu uticaja“.

„On svakako pokušava da konsoliduje svoju moć. Naravno to mu je u interesu, on to radi od početka. Sada pokušava da proširi svoju zonu uticaja i sigurno tu ima neke efekte. Kakve efekte će imati to će se naravno videti u narednom periodu i na samim izborima“, smatra Donić.

Objašnjava da će se nakon izbora saznati i da li je uspeo da promeni percepciju kada je reč o evropskim dogovorima, ali i odnosu SAD.  

„Imenovanje Trampovog kabineta, imenovanje Grenela za specijalnog savetnika, ostale aktivnosti koje će Amerika sprovesti, sigurno će imati malo drugačiju boju nego za vreme Bajdenove administracije. E sada, koliko će to imati efekta na Kurtijevu vlast je pitanje onoga kako on bude prošao na izborima. Ako uspe da napravi koaliciju bez ustupaka, da bude opet u poziciji da dobije većinu plus manjinske partije, to njega neće ometati u daljem vođenju vlasti na Kosovu. S druge strane, ako bude imao lošiji rezultat, pa bude morao da pravi kompromise, to će imati potpuno drugu dinamiku“, smatra Donić.

Komentarišući poruke koje je Kurti poslao iz Sarajeva, Zagreba i Ljubljane ovaj analitičar kaže da se ne razlikuju od dosadašnje retorike.

„To su bile kritičke poruke usmerene i ka Srbiji. One su u kratkom vremenskom periodu bile koncentrisane kroz ovu turneju, ali ove poruke nisu mnogo različite od poruka koje su se slale kroz prethodne godine. Ovaj slučaj bih posmatrao kao Kurtijev poduhvat da konsoliduje tradicionalne kosovsko-albanske saveznike u prikupljanju podrške za njegovu trenutnu kampanju i naravno, u jeku preraspodele karata što se tiče Amerike, jer dosta je neizvesno kako će Trampov kabinet odigrati balkansko pitanje“, naglašava Donić.


Imidž i dokazivanje

Politički analitičar iz Prištine Artan Muhadžiri ide i korak dalje ocenjujući da balkansku turneju kosovskog premijera Aljbina Kurtija treba tumačiti kao pokušaj da pokaže da bez obzira što ima dosta problema u odnosima sa međunarodnom zajednicom, pre svega SAD i EU, ipak nije izgubio politički uticaj.

„Kurti ima dosta problema sa međunarodnom zajednicom. On nije uspeo da napravi dobre odnose sa SAD, a od EU je dobio sankcije. Jedini način za njega da dokaže svoj imidž je da učini nešto kroz regionalne posete i projekte“, kaže Muhadžiri za Kosovo onlajn.

Kurti je svestan toga da Kosovo ne može da napreduje bez pomoći saveznika i zato u ovakvim političkim okolnostima, tvrdi Muhadžiri, pokušava da da svoj maksimum kako bi uspostavio novu saradnju sa zemljama iz regiona.

„Ne može da ide u Vašington, ne može lako da ode ni u Brisel ili Pariz, Berlin, ali zato pokušava tako što odlazi u zemlje regiona kako bi dokazao svoj imidž i kako bi pokušao da uspostavi novu saradnju. Kakogod, takva vrsta turneja je neuporediva jer ljudi na Kosovu znaju da nije isto otići u Vašington ili Berlin ili u Sarajevo ili Zagreb. Ali, to je njegov plan kako da promeni svoj imidž“, objašnjava ovaj analitičar.

Zajedničku sednicu skupština Kosova i Albanije takođe vidi kao pokušaj da se poprave loši politički odnosi.

„Kada je reč o građenju odnosa sa Albanijom, on nema dobre odnose sa albanskim premijerom Edi Ramom. Puno je političkih konflikata, posebno kada je reč o Otvorenom Balkanu, ali i drugim temama“, smatra Muhadžiri.

Podseća da je na sličan način kosovski premijer pokušao da se involvira u politički život Severne Makedonije.

„Dakle, otvorio je mnogo političkih frontova, ali mislim da će njegov jedini cilj i jedina obaveza biti poboljšanje odnosa sa SAD i EU. Ovo je osnovna stvar, ovo je najosnovnije jer bez poboljšanja ovih odnosa ništa bitno ne može da se uradi u bliskoj budućnosti za Kosovo“, zaključuje Muhadžiri.

Regionalni igrači

Saradnik Instituta za evropske studije Dušan Ilić smatra da „balkansku turneju“ premijera Aljbina Kurtija treba posmatrati kao pokušaj da utvrdi „geopolitiču poziciju“ Kosova uoči dolaska nove američke administracije zbog čega se opredelio na „regionalne igrače“ koji su i do sada vodili proalbansku politiku.

„Aljbin Kurti uoči dolaska nove administracije u Vašingtonu pokušava da utvrdi svoje političke, a možemo slobodno reći i geopolitičke pozicije takozvane države u Prištini. Naravno da će se, kao i što je ranije bio slučaj, oslanjati na one regionalne igrače koji su vodili proalbansku politiku, odnosno antisrpsku politiku. Najbolja adresa za tako nešto su upravo bivše jugoslovenske republike koje su zajedno sa kosmetskim albanskim separatistima učestvovali u razbijanju bivše države Jugoslavije. U tom kontekstu bih ocenio njegove posete i Zagrebu i Ljubljani, ali i onu nezvaničnu posetu u Sarajevu koja je donekle, barem je u pokušaju bila ozvaničena“, kaže Ilić u razgovoru za Kosovo onlajn.

Komentarišući predstojeću zajedničku sednicu parlamenata Kosova i Albanije, Ilić smatra da je to već postala uobičajena praksa kojom se defakto, kako tvrdi, ozvaničava postojanje „velike Albanije“.

Istovremeno, Kurtijevu turneju vidi i kao „pararelni“ pokušaj da se nametne i na unutrašnjem, ali i spoljnom planu Kosova.

„To je želja da radi paralelno i na unutrašnjem i na spoljnom planu. Na unutrašnjem planu naravno to je borba sa svojim političkim protivnicima, gde želi da se establira kao zaštitnik albanskih nacionalnih interesa, ali i kao neko ko će sačuvati neokrnjenim ono što su Albanci do sada stekli i u pregovorima sa Beogradom i pod patronatom Zapada. Na spoljnom planu želi da ojača poziciju takozvane države u Prištini pred smenu administracija koja će se dogoditi u januaru kada Donald Trump bude preuzeo Belu kuću“, precizirao je Ilić.

Prema njegovim rečima posetom regionu je taj cilj bio olakšan.

„Nije on ništa ni morao da se trudi da pridobija region na svoju stranu, zato što se radi o takozvanoj neprincipijelnoj koaliciji, kako se nekada zvala u vreme SFRJ, odnosno antisrpskoj koaliciji od Ljubljane do Prištine koja radi protiv srpskog naroda i generalno protiv srpskih nacionalnih interesa, tako da je on praktično dobrodošao i u Ljubljanu i u Zagreb i u Sarajevo upravo iz tih razloga, imajući u vidu da je to, da kažemo, samo nastavak tradicionalne saradnje koje ovi centri imaju još iz vremena bivše Jugoslavije i iz vremena kada su radili na razbijanju zajedničke države“, naveo je Ilić.

Ocenio je da i bez Kurtijeve turneje po regionu Srbija trenutno u veoma teškoj poziciji i da je „ranjiva“ zbog aktuelnih geopolitičkih događaja.

„Mi smo na posebno osetljivom mestu i u veoma osetljivoj poziciji, tako da smo ranjivi, nažalost, i zbog demografije, ranjivi smo i izbog svog geografskog rasporeda. Ranjivi smo naravno zato što smo se suprotstavili tom Nato, američkom unipolarnom poretku 90 -ih. I bez ove akcije Aljbina Kurtija, sadašnji geopolitički trenutak ne igra na našu kartu, trenutno barem. Videćemo u nekoj bližoj i daljoj perspektivi“, smatra Ilić.