Da li će zatvorena vrata Saveta Evrope za Kosovo ubrzati prevremene izbore?

Lokalni izbori - Severna Mitrovica
Izvor: Kosovo Online

Izostanak zahteva Kosova da bude primljeno u Savet Evrope sa dnevnog reda jučerašnje sednice Komiteta ministara ove organizacije opoziciji na Kosovu, koja već duže vreme traži prevremene izbore, obezbedilo je dodatnu "municiju", ali ni vladajuće Samoopredeljenje zbog toga neće ostati sasvim kratkih rukava.

Iako se premijer Aljbin Kurti suočava sa salvom kritika što nije poslao Ustavnom sudu na ocenu evropski nacrt statuta Zajednice srpskih opština, što bi Kosovu već juče otvorilo vrata Saveta Evrope, baš ovo Kurtijevo jogunjenje moglo bi njegovoj partiji da na izborima donese neki procenat više.

Odavno se spekuliše da bi termin prevremenih izbora mogao da bude tokom leta kako bi Kurti iskoristi prisustvo dijaspore na Kosovu, na čije glasove računa, a uostalom i sam Kurti je pre tri dana poručio da je spreman za vanredne izbore. 

Bivši sudija Ustavnog suda Kadri Krieziu upravo je neispunjavanje uslova za prijem u Savet Evrope doveo u vezu sa izborima koji se očekuju. On smatra da je Aljbin Kurti dozvolio da se Kosovo ne nađe na dnevnom redu Komiteta ministara SE zbog što većeg broja glasova na izborima, ali i da je najveće zlo svih vlada što nacionalne stvari koriste za izborne ciljeve. 

"Kada se nacionalni ciljevi pretvore u izborne, onda je to bumerang za državu", ocenio je juče Krieziu.

Programska menadžerka NVO Društvena inicijativa Milica Andrić Rakić ocenjuje za Kosovo onlajn da je premijer Aljbin Kurti osigurao popularnost kod svojih birača time što nije poslao evropski nacrt statuta Zajednice srpskih opština na ocenu Ustavnom sudu iako su to tražili zapadni saveznici kao uslov da bi Kosovo moglo da bude primljeno u tu organizaciju.

"Ovo jeste trenutak za njega da raspiše izbore, međutim, on nema volju da podnese ostavku a opozicija nije spremna da mu učini uslugu i raspusti Skupštinu. To je neka mini borba koja se vodi između Kurtija i opozicije ali su svi trenutno spremni za izbore i očekuju ih najkasnije do leta", kaže Andrić Rakić za Kosovo onlajn.

Ona dodaje da je Kurti odlukom da ne pošalje nacrt sudu osigurao sliku o sebi kao suverenog i beskompromisnog lidera koji ne dozvoljava da mu se strane sile mešaju u neke unutrašnje stvari i u to kako će Kosovo da izgleda u narednom periodu.

"Njegova izborna baza je fokusirana na tu vrstu ekstremnog suverenizma, odnosno da neko ko je na čelu zemlje može da donosi odluke bez obizira na to šta mu bilo ko u globalnom svetu kaže. Ta logika je malo izolacionistička ali je u njegovoj biračkoj bazi to popularno. Probleme može da ima kod onih birača koje je pridobio zbog obećanja o borbi protiv korupcije. Ovo nije potez koji obuhvata sve njegove glasače i moguće je da će se neki od njih povući na dan glasanja i da mu neće dati podršku zbog tih tendencija koje su previše izolacionističke, ali mislim da će to biti dovoljno da on ostane ispod 50 odsto", navodi Andrić Rakić.

Govoreći o tome ko čini biračko telo Aljbina Kurtija i kako bi na te glasače mogli da utiču stavovi Kurtija o ZSO i Savetu Evrope, koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o EU za Poglavlje 35 Dragiša Mijačić kaže da Kurti ima jako široko biračko telo i da za njega glasaju i osobe sa levog i desnog spektra i konzervativci i liberali.

"Otuda ne možemo da donesemo jasnu procenu kako će ovakva odluka uticati na njegovo biračko telo. Biće sigurno onih koji će podržati ovakav stav Vlade Kosova i beskompromisnost Aljbina Kurtija a sa druge strane sam prlično siguran da će biti mnogo onih koji će videti da ovakvo ponašanje Kurtija vodi u dalju izolaciju Kosova i da neće podržavati takve njegove stavove", kaže Mijačić za Kosovo onlajn. 

On ukazuje da je ovo svakako godina u kojoj u svakom trenutku na Kosovu mogu da se očekuju izbori, a da će izbori najbolje pokazati da li potezi Aljbina Kurtija poput ignorisanja sugestija zapadnih partnera da preduzme "opipljive korake" za formiranje Zajednice srpskih opština, kako bi Kosovo bilo primljeno u SE, njemu donose više glasova ili mu oduzimaju glasove koje je dobio na prošlim izborima. 

Ako Kurti hoće da Kosovo postane član SE, Mijačić kaže da su jasni kriterijumi koje on mora da ispuni i da oni nisu novi.

"Kod Kurtija su i nož i pogača. Obaveza Kosova oko formiranja ZSO stoji od 2013. i 2015. godine, više od 10 godina se očekuje da Vlada Kosova implementira nešto, sada su samo zapadni partneri rekli da ne mogu da pređu preko činjenice da Kosovo posle toliko godina nije formiralo ZSO i samim tim ne treba da bude nagrađeno prijemom u članstvo u SE a što je politička odluka. Što se tiče Francuske, Nemačke i Italije i ostalih zemalja zapadne Evrope koje su na tom stanovštu dok ne bude konkretnih i nepovratnih koraka oko formiranja ZSO neće biti ni članstva Kosova u SE", navodi Mijačić.

On podseća da je Kurti protivnik formiranja ZSO još od kada je ta ideja došla na agendu i da je to za njega gorka pilula koju kao političar koji vodi vladu mora da proguta. 

"Kada ste u opoziciji naravno da možete da budete protiv bilo kakvih rešenja ali kada vodite vladu imate odgovornost prema odlukama, a za njega nije jednostavno da pređe preko toga, jer će sigurno imati velike političke posledice. On ima sistem vladavine koji je prilično beskompromisan kada je reč o pitanjima naročito vezanim za srpsku zajednicu. Lično ne mislim da je to dobro za Kosovo. To je loše i za multietičnost na Kosovu i za političku karijeru Aljbina Kurtija. Ukoliko se nastavi sa vladom Kosova na čijem je čelu takav političar sigurno ćemo gledati u narednim godinama situacije kao i u prethodne tri, četiri, a to je puno jednostranih akata i puno nemilih dešavanja na severu, a to nikom ne odgovara, ni Srbima ni Albancima ni partnerima na Zapadu", navodi Mijačić. 

Politički analitičar Artan Muhadžiri kaže da u postojećem okolnostima nema potrebe za novim izborima jer će se sve ponoviti, pošto sve ankete pokazuju da je Samoopredeljenje u velikoj prednosti i da će zasigurno dobiti nove izbore. Ali, kako dodaje, ako je ideja da će biti promena u poziciji Kosova u dijalogu sa Srbijom i posebno oko ZSO, onda ima logike da bude izbora.

"Najvažnija je stvar naći rešenje - šta će se desiti posle izbora. Ako Samoopredeljenje ponovo pobedi i ponovo bude suočeno sa istim problemima - sa dijalogom, Asocijacijom srpskih opština.., to će značiti da će se blokada nastaviti. Međutim ako je ideja da će biti promena u poziciji Kosova u dijalogu i posebno oko ZSO onda ima logike da bude novih izbora. Pritom, opozicija nije pripremljena i nažalost mislim da debata neće proizvesti nikakav kvalitetan rezultat ako se planiraju brzi izbori", kaže Muhadžiri za Kosovo onlajn.

Imajući u vidu da se pozivu Kurtija na sastanak sa opozicionim liderima odazvao samo lider Demokratske partije Kosova Memlji Krasnići, otvorilo se pitanje da li bi DPK ušla u novu vladu sa Samoopredeljnjem, a Muhadžiri povodom te mogućnosti kaže da postoji veliki jaz između ideoloških stavova Samoopredeljenja i DPK.

"Mada, u kosovskoj politici ništa nije nemoguće. Ako bi se napravila ova koalicija to će biti veoma loše po DPK jer je Kurti sada veoma moćan i on će totalno dominirati u sledećoj vladi ko god da bude sa njim. Zato verujem da baš nije dobra kalkulacija za DPK da ide sa Samoopredeljenjem jer nisu bili u vladi nekoliko godina i kada bi ušli u takvu vladu i dalje ne bi imali mogućnost da se pokažu u najboljem svetlu jer će vladom dominirati Kurti", navodi Muhadžiri.

On dodaje da se DSK veoma protivi Kurtiju, da je ABK Ramuša Haradinaja mala stranka i da će Kurtiju biti potreban veći saveznik ako želi stabilnu vladu.