Može li se u 2025. do rešenja za primanja u dinarima?

Uveravanja kosovskog premijera Aljbina Kurtija s početka prošle godine da će svi problemi koje bi srpski građani mogli da imaju zbog zabrane upotrebe dinara na Kosovu biti brzo rešeni, ostala su samo na rečima. Da bi podigli plate, penzije i druga primanja iz srpskog budžeta oni i dalje moraju da prelaze sto i više kilometara do najbliže poslovnice svoje banke s druge strane administrativne linije. Izlaz iz ove situacije analitičari ne vide bez formiranja Zajednice srpskih opština.
Piše: Dušica Radeka Đorđević
„Teško je. Mučimo se. Trpimo. Moramo da se snalazimo“, reči su kojima građani Severne Mitrovice opisiju kako dolaze do svojih primanja.
Putovanje do Raške i nazad da bi podigao penziju, prema rečima jednog penzionera iz Severne Mitrovice predstavlja i zdravstveni i finansijski problem.
„Noge bole, dok odem tamo i ovamo pola penzije ode“, rekao je on reporterima Kosovo onlajna.
Do zabrane dinara došlo je na osnovu Uredbe o gotovinskom poslovanju koju je Upravni odbor Centralne banke Kosova usvojio 27. decembra 2023. godine. Njom je evro određen kao jedina valuta dozvoljena u gotovinskim platnim transakcijama na Kosovu. Uredba je stupila na snagu 1. februara 2024. godine.
Srbi su zbog ove odluke kosovskih vlasti protestovali u Severnoj Mitrovici 12. februara prošle godine. Noseći transparente sa porukama „Evropo otvori oči“, „Ovo je okupacija“, „UN, USA, help“, ukazivali su da je odluka Centralne banke Kosova diskriminatorska i politički motivisana.
Niti je Evropa otvorila oči, niti je Amerika pomogla, iako je tadašnji specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar ukazao „da niko ne čuje najugroženije, nemoćna lica, penzionere i studente“ da je pitanje dinara urgentno, humanitarno pitanje, koje mora odmah da se reši.
U Briselu se o prevazilaženju situacije nastale zabranom dinara bezuspešno razgovaralo tokom sedam rundi dijaloga, dok su oni koje ova odluka pogađa svoje snage usmerili na 'gimnastiku' kojom stižu do svog novca, kako to slikovito kaže Biljana Vukićević, direktorka OŠ „Branko Radičević“ u Severnoj Mitrovici. Bilo je vrlo teško pribaviti dokumenta, nastavna sredstva i udžbenike, navodi ona.
„Bilo je teško i oko besplatnih udžbenika koje uvek dobijamo za prvi razred, oko nabavke udžbenika koje naručuju roditelji, odlasci do Pazara, Raške, prelaza... Posle te sulude Kurtijeve odluke o ukidanju dinara svi smo se nekako uhvatili za glavu kako ćemo dalje, kako voditi narod u Rašku da podiže novac. Mnogo je starih i bolesnih ljudi koji ne mogu čak ni da sednu u autobus, ni u auto, a nemaju ni sredstava. Ali nadam se da će ova 2025. godina biti mnogo razumnija kada je u pitanju donošenje odluka ljudi koji su u toku cele prošle godine donosili vrlo ekstremne odluke koje su najteže uticale na srpski narod na prostoru Kosova i Metohije, konkretno u severnom delu“, rekla je Vukićević za Kosovo onlajn.
Direktorka Predškolske ustanove „Danica Jaramaz“ u Severnoj Mitrovici Suzana Aleksić nada da će se tokom 2025. naći rešenje za podizanje plata na Kosovu, koje zaposleni u ovoj ustanovi primaju u dinarima iz srpskog budžeta. Kako je navela za Kosovo onlajn, život je posle odluke o ukidanju dinara umnogome otežan.
„Primite platu, a ne postoji mogućnost da je podignete na bankomatima ili u bankama, nego morate da odete do Raške, do nekog najbližeg grada. Samim tim problem je i plaćanje i kupovina u gradu i snabdevanje namirnicama. Cele porodice trpe i nemoguće je da se funkcioniše normalno. Potrebno je da se taj problem reši što pre“, kaže Aleksić.
Mogu li Beograd i Priština doći do rešenja oko ovog pitanja tokom 2025. godine, ako nisu uspeli tokom prethodne?
Politikolog Ognjen Gogić kaže da se čini da su pozicije Beograda i Prištine ostale veoma udaljene i da je pitanje da li će tokom 2025. godine postojati prostor za kompromis kada tolike runde dijaloga nisu urodile plodom.
Ono za što je Priština zainteresovana, kako ukazuje, je da bude evidentirano da ova primanja prolaze kroz kosovsko Ministarstvo finansija i druge finansijske institucije, a što je Beogradu neprihvatljivo barem dok se ne formira Zajednica srpskih opština koja bi integrisala srpske zdravstvene i obrazovne ustanove.
„Onda bi možda taj prenos nadležnosti za primanje sredstava iz Srbije bio prebačen na ZSO, ali bez toga Srbiji to nije prihvatljivo. Čini se, međutim, da se čak nije tražilo ni neko tehničko rešenje koje ne bi prejudiciralo statusna pitanja, jer Priština upravo to želi. Ponuda Prištine zapravo je bila da se centralne banke direktno dogovore, što implicira priznanje, a to je ono što Srbija ne želi“, kaže Gogić za Kosovo onlajn.
On ukazuje i da je problem što javnost nikada nije bila obaveštena gde je zapelo i šta su strane predlagale kada nije bilo moguće naći konsenzus. Jedina ideja koja se pojavila u javnosti, dodaje, bila je da se Banka Poštanska štedionica licencira i da stekne mogućnost da radi na Kosovu, ali da za to nije bilo volje u Prištini.
Kod čitave situacije sa zabranom dinara, ističe, problem je svršenog čina koji uspostavlja novu realnost na terenu, posle čega je jako teško vratiti stvari u pređašnje stanje.
„Što duže vreme prolazi, šanse za tako nešto su manje. Toga su svesni svi u međunarodnoj zajednici. Oni su prestali da pozivaju na pronalazak rešenja za to pitanje. Kada se tako podigne letvica, onda je malo verovatno i da bi neka druga vlada na Kosovu, ako bi se recimo promenila vlast, vratila stvari na prethodno stanje. Tako da se čini da je ova stvar za sada nerešiva, u smislu da ne može da se nađe kompromis, ali budući da i dalje kao opcija postoji formiranje Zajednice srpskih opština, onda bi u nekoj dalekoj perspektivi, ukoliko ona ikada dođe na dnevni red, verovatno i pitanje platnog prometa i primanja iz Srbije došlo na dnevni red“, ocenjuje Gogić.
Posle odluke Centralne banke Kosova, kako podseća, Vlada Kosova najavila je da će primeniti određeni broj mera prilagođavanja, koji bi stanovništvu omogućile da lakše pređu na novo stanje plaćanja u evrima ali da se to nikada nije ostvarilo.
„Vlada Kosova je izlistala čitav niz mera od toga da će da olakša procedure za otvaranja računa u bankama, da će pojednostaviti te procese i otvoriti čitav niz finansijskih ustanova na severu Kosova. To su sve bili spiskovi lepih želja, a nijedna od tih stvari se nikada nije primenila u praksi, niti je iko pozvao na odgovornost institucije na Kosovu zbog toga što nisu preduzele mere“, ističe Gogić.
Marko Milenković iz NVO „Nova društvena inicijativa“ ocenjuje da u Prištini nije bilo političke volje da se za ovo pitanje nađe rešenje iako je bilo najava da će se rešenje pronaći u okviru kosovskih institucija. Trenutno, kaže, nije optimista po pitanju situacije oko dinara.
“Ono što je potrebno je da imamo političku volju za rešavanje ovih pitanja i za razumevanje problema u srpskoj zajednici. Ovo pitanje je nerešivo bez jednog većeg okvira i rezultata u dijalogu i bez formiranja Zajednice srpskih opština, jer je to baza u okviru koje je trebalo da bude regulisan platni promet iz Srbije i gde je trebalo da se regulišu mnoge stvari, između ostalog i funkcionisanje srpskih institucija koje rade na Kosovu i koje platni promet i dalje obavljaju u dinarima“, naveo je Milenković za Kosovo onlajn.
U narednom periodu, kako navodi, očekuje veći pritisak iz međunarodne zajednice kako bi došlo do pomaka u Prištini u smeru ka formiranju ZSO i ka rešavanju problema kojih je sve više za srpsku zajednicu na Kosovu.
Prema njegovim rečima, zabrana dinara najviše je pogodila penzionere i socijalno ugrožene kategorije stanovništva koje do svog novca teško dolaze.
„Osim ovih ugroženih grupa, ugroženi su i radnici u obrazovnom i zdravstvenom sektoru, institucije koje funkcionišu u okviru Republike Srbije, zdravstvo i prosveta, ali i mnogi drugi sektori koji ne mogu da obavljaju dinarske operacije. Poslednje naše istraživanje, koje je u toku i koje obuhvata situaciju u biznis sektoru na severu, pokazuje da su biznisi veoma ugroženi odlukama kao što je zabrana uvoza robe i zabrana korišćenja dinara. Ljudi sada podižu novac u mestima u centralnoj Srbiji i većinom ga tamo i troše, a taj novac je do pre nekog vremena bio namenjen biznisima ovde. Imali smo više gotovine u opticaju i biznis sektori i svi ostali sektori su funkcionisali normalnije i bolje“, navodi Milenković.
Sa problemima, kako dodaje, suočavaju se i studenti koji ne mogu da isplaćuju svoje obaveze, kao i sektori osnovnog obrazovanja, vrtića i snabdevanja.
0 komentara