Poruke dobrodošlice ili ultimatumi na meniju: Šta je liderima regiona ponuđeno na večeri u Briselu?

Posvećenost proširenju, unutrašnje reforme i napredak u dijalogu o ključnim pitanjima, kao što je i kosovsko pitanje, biće neophodni za napredak Balkana na putu ka EU, poručeno je sa sastanaka u Briselu koje je nova evropska administracija juče organizovala za lidere Zapadnog Balkana. Sagovornici Kosovo onlajna, od Tirane do Beograda, ocenili su da je time EU pokazala da Balkan nije zaboravljen, bez obzira na to što je Ukrajina prioritet, dok se, s druge strane, poruke koje su poslate iz Brisela tumače različito.
Piše: Petar Rosić
„Budućnost Zapadnog Balkana je u EU. Hajde da radimo na tome da se to dogodi. To je poruka koju sam, sa Kajom Kalas i Martom Kos preneo na večeri liderima Zapadnog Balkana“, napisao je novi predsednik Evropskog saveta Antonio Košta na društvenoj mreži nakon večere koju je sinoć priredio za lidere iz regiona.
Večeri su prethodili sastanci, a predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tom prilikom Košti preneo svoju zabrinutost zbog najnovije eskalacije bezbednosne situacije na Kosovu i zatražio od EU i zemalja članica pojačan angažman i podršku.
Dobar razgovor, kako je kazao, imao je i sa evropskom komesarkom EU za proširenje i susedsku politiku Martom Kos, kojoj je preneo da Srbija želi da iskoristi novi momentum u procesu proširenja Unije.
Najteže je bilo sa novom šeficom evropske diplomatije Kajom Kalas koja je insistirala na, pre svega, uvođenju sankcija Ruskoj federaciji, na nastavku dijaloga i većoj spremnosti za kompromise sa Prištinom, kao i rešavanju slučaja Banjska.
„Za nas je važno da mi ispunjavamo uslove koji su postavljeni, ali da uvedemo sankcije Rusiji sva bi nam vrata bila otvorena i da priznamo nezavisno Kosovo može sve, ali eto nismo zainteresovani“, istakao je Vučić nakon sastanaka.
Preneo je da je tema tih razgovora bio i poslednji incident koji se dogodio na kanalu Ibar-Lepenac. Istakao je da Srbija nema problem da prihvati rezultat istrage, i da taj koji je to počinio - nije to uradio ni u kakvom interesu Beograda i Srbije, bez obzira na nacionalnost.
S druge strane, Kosovski premijer Aljbin Kurti je u Briselu „izrazio zabrinutost zbog kontinuiranog zastrašivanja i pretnji Kosovu“ i optužio Srbiju da krši sporazume.
Sumirajući poruke iz Brisela saradnik Centra za evropske politike Miloš Pavković za Kosovo onajn pojašnjava da je jučerašnji sastanak sa liderima Zapadnog Balkana zakazan prevashodno kako bi nova administracija EU pokazala da je zainteresovana za saradnju sa regionom i proširenje.
„Ideja je bila da se otvori neka nova stranica i započnu razgovori sa liderima Zapadnog Balkana. Ključne poruke koje smo mogli da dobijemo jeste da je EU zainteresovana za proširenje i da će nova administracija raditi na tome, ali takođe imali smo i poruke iz Beograda koje su bile skeptične i u smislu spoljne politike i u smislu rešavanja problema Kosova. Videli smo i neku dozu negativnih stavova predsednika Srbije koju je on izrazio tokom posete Briselu“, naveo je Pavković ocenivši da je Balkan u vrhu prioriteta nove administracije EU, pored Ukrajine koja je u ratu sa Rusijom.
Smatra da je dobra vest za srpsku stranu što je nova administracija EU, kada je reč o incidentu na kanalu Ibar-Lepenac u Zubinom Potoku, stavila fokus na istragu, iako je, kako ističe, Priština odmah uprla prstom u Beograd, kako bi na brzinu dobila podršku međunarodne zajednice.
„Niko nije optužio Beograd već su se oni isključivo fokusirali na istragu i rezultate istrage, što je, čini mi se, dobra vest za Srbiju, a loša vest za Prištinu, čiji je cilj bio da na brzinu okrivi Beograd i da za to dobije podršku međunarodne zajednice. U tome nisu uspeli ”, kaže Pavković.
Kada je u pitanju Severna Makedonija premijer Hristijan Mickoski je u izjavi za medije rekao da Vlada ostaje fokusirana na reforme i spremna je da razgovara o svemu što je principijelno za državu i građane, ali da ne prihvata ultimatume.
„Razgovarali smo o svemu što smo do sada doživljavali kao izazov u prošlosti, o svemu čega je trebalo da se odreknemo u ime evropskih vrednosti, ali istovremeno smo potvrdili naše stavove da ne prihvatamo ultimatume, da smo spremni da razgovaramo onoliko koliko je potrebno da pronađemo način da prođemo kroz taj pregovarački proces i da postanemo država članica Evropske unije”, rekao je Mickoski.
Direktorka Instituta za evropsku politiku iz Skoplja Simonida Kacarska kaže za Kosovo onlajn da su ustavni amandmani uslov koji se mora ispuniti, ali i da Evropska komesarka Kos mora da pokaže posvećenost temama koje su u procesu proširenja.
Govoreći o prioritetima nove evropske administracije navodi da su oni jasno postavljeni, da Ukrajina ima ključnu ulogu, ali da su sastanci dokaz da ni Zapadni Balkan nije zaboravljen.
„Prvi dan kada je nova evropska komesarka Marta Kos stupila na dužnost zajedno sa predsednikom Saveta i visokim predstavnikom za spoljnu politiku Kajom Kalas boravili su u Ukrajini. Dakle, njihov prvi radni dan bio je, očekivano, u Kijevu, što znači da Ukrajina ostaje u fokusu proširenja”, navodi ona.
S druge strane, Zapadni Balkan je, prema njenim rečima, trenutno „niži prioritet EU”.
„Možda reč drugi plan nije prikladna, ali je svakako Zapadni Balkan niži prioritet zbog bezbednosne situacije koju Ukrajina sa sobom nosi”, kaže Kacarska i dodaje da jučerašnji sastanci sa liderima Zapadnog Balkana pokazuju da region, ipak, nije zaboravljen.
Marta Kos je nedelju dana pre sastanaka u Briselu izjavila da postoji šansa da nekoliko država narednih godina zaključi ugovore za pristupanje Uniji i istakla da su Albanija i Crna Gora otišle najdalje u tom procesu, ali da to ne znači još ništa.
Politički analitičar iz Tirane Ben Andoni ocenio je za Kosovo onlajn da su jučerašnji sastanci sa novim liderima EU omogućili premijeru Albanije Ediju Rami da sagleda njihove stavove u vezi sa regionom, a njemu dali priliku da testira svoju snagu kako na međunarodnom, tako i na unutrašnjem planu.
Andoni kaže da su sastanci bili važni da i sam Rama upozna nove lidere Evropske unije i „shvati šta oni misle”.
„Takođe, da testira svoju snagu u odnosu sa ovim institucijama. Naravno, uloga gospodina Rame je da pokaže da je njegova vlada dobro radila pripremajući se za početak razgovora o prvoj grupi poglavlja pristupnih pregovora za članstvo u EU. Očekuje se da će ovog meseca Albanija otvoriti još jednu grupu poglavlja”, kaže Andoni.
0 komentara