Prvi Trampovi potezi i region: Balkanske (ne)prilike i vašingtonska očekivanja?

Ilustracija, Donald Tramp, pregovori Beograd-Priština
Izvor: Kosovo online/Ilustracija

Pozornica je spremna. Donald Tramp od danas je zvanično 47. predsednik SAD. Odabrao je ključne igrače u novoj administraciji i svojim prvim izjavama najavio da će to biti zanimljiv mandat. Ali, bez obzira na očekivanja u regionu, analitičari ne misle da će mu pitanje dijaloga Beograda i Prištine, kao i Zapadni Balkan biti među prioritetima. Nesumnjivog iskoraka će ipak biti, tvrde za Kosovo onlajn, i to preko izaslanika za specijalne misije Ričarda Grenela - bivšeg ambasadora SAD u Nemačkoj i odličnog poznavaoca srpsko-albanskih i balkanskih (ne)prilika.

Piše: Arsenije Vučković

Bolje odnose sa SAD očekuju i u Beogradu i u Prištini.

Premijer Srbije Miloš Vučević izrazio je nadu da će administracija Donalda Trampa imati više sluha za argumentaciju Srbije po pitanju Kosova.

„Verujem i nadam se da će nova administracija imati bar za nijansu malo više sluha da čuju sprsku argumentaciju. Ne očekujem da će da promene kurs, niti očekujem neki ogroman zaokret u poziciji SAD po pitanjima koja su za nas najvažnija, govorim o Kosovu i Metohiji i regionu, ali verujem da će ljudi oko Trampa, odnosno nova administracija dati prostora i srpskoj strani da iznosi svoje argumente i da se čuje srpski glas, glasnije i jasnije“, kazao je Vučević.

I u Prištini su uvereni u bolje odnose sa novom američkom administracijom bez obzira što su imali drugog favorita.

„Predsednica Osmani je već imala priliku da lično čestita predsedniku Trampu tokom značajnog razgovora koji su prošlog meseca vodili u Jelisejskoj palati u Parizu. Ova stalna posvećenost odražava posvećenost Kosova jačanju saradnje sa novom američkom administracijom i unapređenju zajedničkih interesa“, izjavio je savetnik za medije kosovske predsednice Bekim Kupina nakon što je otkrio da ona neće prisustvovati inauguraciji.

Očekivanja i realnost

Izvršni direktor Pupin inicijative Vuk Velebit poziva na realističnost.

Ne očekuje da će se nova američka administracija u prvih nekoliko meseci uopšte baviti pitanjem Zapadnog Balkana.

„Treba da budemo realistični u očekivanjima i nisam siguran da u prvih nekoliko meseci nove administracije možemo videti neke konkretne politike prema Zapadnom Balkanu. Razlog za to su rat u Ukrajini, rat u Gazi i još mnogo unutarpolitičkih pitanja koje će biti važne za novu administraciju“, kaže Velebit u razgovoru za Kosovo onlajn.

Precizira da treba sačekati izbor novog ambasadora SAD u Srbiji, ali i videti da li će doći do promene pomoćnika državnog sekretara za Evropu.

„Prva stvar koja treba da se desi jeste imenovanje novog američkog ambasadora nakon što Kristofer Hil napusti Srbiju. A zatim i da vidimo ko će biti pomoćnik državnog sekretara Amerike zadužen za Evropu i ko će biti ljudi koji će se baviti našim regionom. Da li će Saša Kasanof ostati na svojoj poziciji. Verujem da će on sigurno u narednom periodu biti tu i da će se baviti regionom, ali treba da vidimo kakva će biti politika nove administracije“, navodi Velebit.

Među srpskim, ali i albanskim analitičarima jedno od važnijih pitanja je da li će izaslanik predsednika Trampa za specijalne misije Ričard Grenel imati novog posla na Zapadnom Balkanu.

Velebit smatra da mu je to i u opisu „funkcije“.

„Dobra stvar je što će Ričard Grenel sa svojom pozicijom specijalnog izaslanika predsednika za krizna područja sigurno imati i nadležnosti da se bavi i našim regionom“, naglašava Velebit.

Uveren je da će izbor novog ambasadora u Srbiji imati političku težinu i da će to biti ličnost od poverenja Donalda Trampa

„Siguran sam da će i novi američki ambasador u Beogradu biti političko imenovanje, dakle imenovanje Bele kuće, zato što je Kristofer Hil bio politički imenovani ambasador od predsednika (Džozefa) Bajdena. U tom kontekstu siguran sam da će to imenovanje imati političku težinu i da će ta osoba biti osoba od poverenja predsednika Trampa i njegovog bliskog okruženja. Mislim da Srbija ostaje značajno na mapi Vašingtona pogotovo u kontekstu otpočinjanja strateškog dijaloga između Srbije i Amerike koji Srbiji daje rezervisano mesto za stolom u Vašingtonu“, precizira Velebit.

Ukoliko proceni i novi ambasador u Prištini umesto Džefrija Hovenijera mogao bi da bude politički izbor, ali fokus saradnje će prevashodno biti usmeren na Srbiju i Albaniju.

„Vašington u poslednje vreme više gleda ka Beogradu, a manje ka Sarajevu i ka Prištini, ali ukoliko Trumpova nova administracija bude imala volju da se bavi nekim rešavanjem odnosa Srba i Albanaca na ovim prostorima, mislim da će i to imenovanje biti bitno, ali mislim da će biti bitniji odnos na relacije Beograd -Tirana -Vašington“, uveren je Velebit.

Upitan koliko poslednje Trampove izjave, posebno kada je reč o Grenlandu mogu da se povežu sa pitanjima koja muče Zapadni Balkan, a posebno pregovore Beograda i Prištine, smatra da sve njegove najave treba uzimati sa rezervom, ali da bez sumnje SAD tu imaju svoje strateške interese.

„Kada je reč o Grenlandu, Amerika tu ima svoje strateške interese. Tu će se sigurno voditi neki razgovori, ali s obzirom da su i Amerika i Danska članica Natoa, mislim da će obe strane biti jako pažljive. Sve Trumpove najave uvek treba uzimati sa jednom rezervom. On na taj način pokušava da poveća svoju pregovaračku moć i u odnosima sa Kanadom i u odnosima sa Evropskom Unijom, sa latinoameričkim zemljama. On je čovek biznismen, on razume taj jezik, ali sam siguran da će Amerika imati jednu direktniju, pragmatičniju politiku koja je više zasnovana na biznisu, a manje na vrednostima“, kaže Velebit.


Grenel i dijalog Beograd - Priština

Još jedan odličan poznavalac američke političke zbilje, Obrad Kesić ide i korak dalje. Smatra da bi Grenel mogao da se vrati na Balkan i bude uključen u dijalog Beograda i Prištine.

„Mandat koji mu je Trump dao znači da će se on baviti područjima velikih kriza, a znamo da za Trampovu administraciju ti pregovori predstavljaju veliki izazov i na neki način predstavljaju krizu u Evropi koja mora da se rešava. Tako da ja mislim da on ima široko definisan mandat nadležnosti i on može vrlo lako da pronađe način kako da se uključi u ceo proces dijaloga Beograd - Priština i pregovora, a mislim da bi to bilo jako korisno i dobro što se tiče Srbije“, ocenjuje Kesić za Kosovo onlajn.

Ukazuje da prve poteze novog američkog predsednika treba posmatrati isključivo u kontekstu širih odnosa SAD sa ključnim partnerima, a u Evropi je to Mađarska.

„Moramo da posmatramo to pitanje u kontekstu širih odnosa SAD sa ključnim partnerima. Što se tiče Evrope znamo da će najvažniji partner će biti Orban, a to definitivno ide u korist Srbiji, zato što Srbija ima vrlo bliske odnose sa Mađarskom, jako dobru saradnju. Isto tako Orban i Mađarska apsolutno imaju jako prisne, dobre odnose i saradnju sa Republikom Srpskom. Kao glavni partner za predsednika Trampa u Evropi, Orban otvara vrata mnogo šire i za Srbiju i za Republiku Srpsku“, smatra Kesić.

Upitan koliko se poslednje izjave Trampa o Grenlandu mogu povezati sa Kosovom, Kesić kaže da je u pitanju njegov „stil pregovaranja“ u temama koje su bitne za interese SAD.

„Tramp je pričao poluozbiljno o Grenlandu zato što mu odgovara da se prvo otvori tema na koji način bi SAD mogle da iskoriste prirodne resurse na Grenlandu. Sa tim šalama otvara pregovore, barem on tako to vidi. A otvara ih tako što radikalizuje stavove i onda šta god ponudi izgleda mnogo prihvatljivije nego ovo što trenutno govori“, objašnjava ovaj analitičar.

Dodaje da je i Tramp bio iznenađen reakcijama koje je proizveo.

„Čak, ako pratimo društvene medije i ono što je njegov sin objavio, onda vidimo da tamo postoji pokret koji traži samostalnost, a istovremeno mali broj ljudi na Grenlandu ovo vide ovo kao priliku da privuku širu pažnju i onda Maga pokret iz Amerike je sada našao par ljudi koji žele da budu predstavnici tog pokreta na Grenlandu“, precizira Kesić.

Pozadinu ovakvih istupa vidi u boljem poziciniranju u pregovorima oko trgovinske razmene SAD sa Grenlandom, Panamom i Kanadom.  

„To je njegov stil pregovaranja. On izađe sa radikalnim stavom, onda pokrene razne inicijative da počnu ozbiljni pregovori i unapred ’tvrdi pazar’ sa idejom da će izvući najbolji mogući dil sa suprotnom stranom. I ja vidim da je takva situacija i sa Grenlandom, Panamom i Kanadom. Priželjkuje mnogo bolji dil sa tim zemljama, pogotovo vezano za američke proizvode koji se tamo izvoze, ali i za neke proizvode koji su mnogo jeftiniji i ulaze u Ameriku.  On sada preti tarifama. Jednostavno, Tramp pozicionira sebe tako da ga svi u međunarodnoj zajednici vide kao nepredvidljivog, na neki način radikalnog remetioca međunarodnog poretka i zbog toga misli da mu to otvara mnogo širi prostor za pregovore kako bi dobio možda i nešto što bi mu drugačije bilo teško da ostvari“, zaključuje Kesić.

Pristrasnost i pragmatizam

Saradnik Centra za društvenu stabilnost Marko Miškeljin smatra Srbija sa novom američkom administracijom može da očekuje manje pristrasnosti, želju da se saslušaju obe strane, ali i mnogo veću pragmatičnost u zaustavljanju jednostranih poteza prištinskih institucija.

„Ono što možemo očekivati jeste bolji kontakt. Daleko od toga da je kontakt Srbije i rukovodstva sa odlazećom administracijom bio loš, ali prosto postojalo je suviše razlike i postojala je ta doza pristrasnosti od strane Demokratskog establišmenta. Sa druge strane, ono što možemo da očekujemo poučeni prvim Trampovim mandatom jeste prvenstveno pragmatizam i jeste volja da se sasluša naša strana, što je nešto što nismo često imali priliku“, kaže Miškeljin za Kosovo onlajn.

Bolji direktni odnosi sa čelnim ljudima Trampove administracije omogući će, uveren je, i mnogo pragmatičniji pristup SAD u rešenju pitanja dijaloga Beograda i Prištine, ali i zaustavljanja eskalacije na Kosovu.

„Sa te strane možemo učekivati da će ovakvi jednostrani potezi privremenih prištinskih institucija češće biti sankcionisani. I tu nam je možda najbolji primer načina koja je pala prva Kurtijeva vlada“, ističe Miškeljin.

Otuda je za njega „logično očekivati“ povratak Grenela na Balkan.

„Logično je za očekivati da Ričard Grenel, kao neko ko je dosta dobro upoznat sa čitavom situacijom i kao neko ko ima kontakte i sa jednom i sa drugom stranom bude umešan upravo i zbog pozicije koju je dobio od strane predsednika Trumpa, njegov izaslanik za specijalna područja. Svakako da su SAD cilj prvenstveno stabilnost regiona, onda je cilj i da se čovek od poverenja i pošalje. A teško da postoji puno ljudi koji imaju veće poverenje kod Donalda Trumpa od Ričarda Grenela“, precizira Miškeljin.