Andrić Rakić: O kakvoj demokratiji na Kosovu da se govori kad je nezamislivo da Srbi žive u Prištini?

Kosovski premijer Aljbin Kurti ne propušta priliku da se pohvali stepenom vladavine prava i zaštite manjina, ali, prema oceni Milice Andrić Rakić iz Nove društvene inicijative dugačka je lista stvari koje demantuju i dovode u pitanje kvalitet i održivost demokratije na Kosovu.
Andrić Rakić za Kosovo onlajn navodi da su faličnosti demokratije na Kosovu brojne - od kršenja ustava i Briselskog sporazuma, preko bezbednosnih pritisaka na Srbe na severu i otežanog vraćanja raseljenih, do neustavnog referenduma za smenu gradonačelnika. Ukazuje da na Kosovu nisu stvoreni uslovi za pravo multietničko društvo i napominje da je to prepoznato i u izveštajima Evropske unije.
"Mnogo je toga što dovodi u pitanje demokratiju na Kosovu i to nije samo odnos prema Srbima. U poslednje dve i po godine to jeste jako izraženo, zato što je srpska zajednica faktički isključena iz političkog života na Kosovu. Tu imamo primere imenovanja ljudi koji bi trebalo da predstavljaju, tj. kosovska vlada tvrdi da predstavljaju, srpsku zajednicu na centralnom nivou, poput ministra za zajednice i povratak Nenada Rašića i njegovog zamenika, ali oni nisu odabrani u skladu sa članom 95 Ustava Kosova", navodi Andrić Rakić.
Ona podseća da je taj član kosovskog ustava jedan od mehanizama za deljenje moći, koji propisuje da ljudi koji predstavljaju zajednice, a dolaze van skupštine, moraju da budu odobreni od poslanika.
"Dakle, prvo njihovo imenovanje nije ispoštovalo mehanizam podele moći sa zajednicama, i dok se za njih može tvrditi da su legalni predstavnici Vlade Kosova, oni nisu predstavnici srpske zajednice unutar te vlade i ne bi smeli da se tako predstavljaju. Jer, ukoliko tvrde da to jesu, onda su prekršili kosovski ustav i jedan od mehanizama zaštite srpske zajednice.
Kao krovni primer faličnosti demokratije na Kosovu ona navodi situaciju sa narodnom inicijativom, odnosno lokalnim referendumom, peticijom za smenu gradonačelnika na severu kako bi se došlo do novih izbora u četiri opštine.
"U suštini, taj lokalnim referendum ne može da se sprovede, i tu je ogoljeno da nigde na Kosovu građani ne mogu zapravo da smene gradonačelnika zato što ne postoji zakon o referendumu. Ključna zakonodavna infrastruktuta ne postoji, a koja bi omogućila praktikovanje lokalne demokratije. To su samo neki od primera. Generalno, a to se može naći i u izveštajima EU, na Kosovu nisu stvoreni uslovi za pravo participativno multietničko društvo. I dalje smo jako segregirani po etničkim linijama i dalje je teško pojedinim zajednicama, posebno srpskoj i romskoj, da učestvuju smisleno u procesima donošenja odluka“, ukazuje Andrić Rakić.
Dodaje da su to samo neke od manjkavosti koje prave sve više problema svim zajednicama, a najviše srpskoj, posebno u poslednje dve i po godine jer su istisnuti iz političkog života i imaju sve manje kontakata, što utiče na porast nerazumevanja i umnožavanje problema koji se ne rešavaju.
Posebno apostrofira bezbednosni pritisak na Srbe na severu kroz prisustvo specijalnih jedinica. Ističe da je to ono što opterećuje građane još od februara 2022. godine, kada su počele da se grade baze specijalnih jedinica policije, mnogo pre nego što su Srbi izašli iz institucija. Napominje da su tada i nevladine organizacije i pojedinci upozoravali da to nije u skladu ni sa kosovskim ustavom ni odredbama Briselskog sporazuma, koji se odnosi na formiranje regiona Sever unutar policijskih direktorata. U tim dokumentima je propisano, a to je, kaže, generalno i praksa demokratskih društava, da u etnički mešovitim sredinama policijske poslove moraju da vrše policijske jedinice, koje odražavaju etničku strukturu tih zajednica.
„Specijalne jedinice Kosovske policije, i pre izaska Srba iz institucija su, koliko sam ja upućena, imale samo jednog srpskog pripadnika u formaciji koja broji oko 700 policajaca. Tako da, konkretno specijalne jedinice, nikada nisu imale u svom sastavu jedinicu koja bi bila bar po ustavu i Briselskom sporazumu odgovarajuća da sprovodi akcije na severu. I tu ne pričamo samo o ovom trenutku kada su permanentno raspoređeni na severu, nego i o svim prethodnim godinama i o svakoj krizi koju smo imali. I one krize 2019. i 2021. godine uključivale su, na ovaj ili onaj način specijalne jedinice i neku akciju hapšenja“, podseća Andrić Rakić.
Upravo takvo činjenično stanje Andrić Rakić vidi kao najveći bezbedonosni problem, posebno na severu Kosova, uz sveprisutni problem povratka raseljenih Srba.
„To je trenutno na severu najozbiljniji problem, na jugu je svakako bezbednost povratnika. To je nešto što iznova traumatizuje srpsku zajednicu na Kosovu, činjenica da ne mogu da se ostvare društveni uslovi da bude prihvatljivo da se vrate u pojedine sredine, a tamo gde jeste prihvatljivo, najčešće taj povratak nije održiv. Reč je o povratku starih ljudi, isključivo u ruralnim sredinama. Mi osim Dragice Gašić nemamo povratnike u urbanim sredinama. Iz nekog razloga je nezamislivo da u Prištini ima Srba, to su sve stvari koje pokazuju ozbiljni demokratski manjak, i koliko je zapravo teško i albanskoj zajednici sada da integriše srpsku zajednicu. Jer ako u glavnim urbanim centrima, kakav je Priština, nemate kulturnu razmenu između Srba i Albanaca, zaista je teško zamisliti da lako može da se dođe do društvene kohezije. Dokle god Srbi žive u ruralnim sredinama ili u Severnoj Mitrovici, koja je jedina suštinska urbana sredina, biće jako teško da se zaista govori o pravom kohezivnom i demokratskom društvu“, zaključila je Andrić Rakić.
0 komentara