Grdžaljiu: Albanija i Srbija "Otvorenim Balkanom" ruše Berlinski proces

safet grdžaliu
Izvor: IFIMES

U hegemonističke svrhe na Zapadnom Balkanu stvaraju se regionalne inicijative imenovane i preimenovane u različitim oblicima i sve ove inicijative su stvorene mnogo više da spreče nego da razvijaju Zapadni Balkan, ocenio je ekonomski stručnjak i bivši predsednik Privredne komore Safet Grdžaljiu, prenosi Ekonomija onlajn.

Kako je istakao Grdžaliju, Kosovo je diskriminisano u političkom, integracijskom, ekonomskom, socijalnom i kulturnom smislu, a ove inicijative zapravo onemogućavaju te procese. 

"Pritisak pre svega za "Otvoreni Balkan“ trebalo bi da izvrše kreatori ove ideje na Srbiju da prihvati Kosovo kao ravnopravno i da Kosovo ne bude uvek napadnuto zbog neučestvovanja u ovoj inicijativi. Edi Rama uvek krivi Kosovo što ne učestvuje i nikada ne pokušava da ubedi Srbiju da vidi realnost Zapadnog Balkana drugačije, a posebno da ovu ideju predstavi kao kreativnu, inovativnu, razvojnu i futurološku", rekao je Grdžaljiu.

Prema njegovim rečima, Berlinski proces je jedna od najperspektivnijih inicijativa za Zapadni Balkan, koja je pored političke podrške Zapadnom Balkanu obezbedila i brojna sredstva za razvoj regiona u ekonomskom, pravnom, kulturnom, obrazovnom i ubrzanju integracionih procesa.

"Na Samitu Berlinskog procesa 2020. u Sofiji i delimično u Skoplju, potpisana su tri istorijska sporazuma o Evropi i Zapadnom Balkanu i njihovoj budućnosti i spajanju. Prvi je o zelenoj agendi, drugi o četiri slobode kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga na Zapadnom Balkanu bez barijera i treći sporazum o zajedničkom regionalnom tržištu", naglasio je Grdžaliju.

On smatra da Berlinski proces koče Rusija i Kina i žele da ga potkopaju preko Srbije, Albanije i Severne Makedonije stvaranjem "Otvorenog Balkana”.

"Strategiju ove ideje niko ne vidi osim onih koji su je osmislili bilo u Moskvi, Pekingu ili Beogradu. Ne može biti regionalne inicijative ako države članice nisu ravnopravne", rekao je Grdžaljiu.

On je napomenuo da je Srbija rasporedila 48 ofanzivnih operativnih baza, 28 vojnih i 20 žandarmerijskih "oko kosovske granice" i "niko ne reaguje dok kritikuje Kosovo što je odbacilo inicijativi koju je osmislila Srbija".

Grdžaljiu kaže da Zapadni Balkan ne može da se razvija samo povećanjem izvoza Srbije i povećanjem turizma u Albaniji.

"Svaki napad Rame na Kosovo i Kurtija je trajna faktorizacija Srbije i predsednika Vučića, ali na štetu i na račun perspektive Kosova. Nisam verovao da će Kosovo i Albanija biti tako daleko", zaključio je Grdžaljiu.