Kako kongresmenka Teni obrazlaže predlog da SAD obustave pomoć Kosovu do ispunjenja svih obaveza

Američka kongresmenka Klaudija Teni u Predlogu zakona, koji je predstavila Predstavničkom domu, a kojim traži da SAD obustave pomoć Kosovu, dok ne ispuni sve obaveze, detaljno je pobrojala na koji način Priština već godinama krši Briselski sporazum i prava Srba, doprinoseći destabilizaciji regiona i povećanju tenzija, a ipak dobija značajnu podršku Vašingtona.
U zakonu se podseća da je Evropska unija 2013. posredovala u razgovorima Kosova i Srbije radi normalizacije odnosa, te da Briselski sporazum zahteva— uspostavljanje Zajednice opština sa srpskom većinom kako bi se osigurala prava kosovskih Srba; jednu policiju za celo Kosovo, sa 10 regionalnih komandanata u oblastima sa srpskom većinom, koji će biti kosovski Srbi, izabrani sa liste koju je obezbedila opština, kao i to da kosovski Srbi čine većinu određenih sudskih veća u područjima sa srpskom većinom.
Konstatuje se da posle decenije, Kosovo još uvek nije stvorilo ZSO, kršeći Briselski sporazum.
Dodaje se da su Srbi frustrirani nedostatkom napretka u uspostavljanju ZSO protestovali zbog lokalnih izbora u aprilu 2023. godine, kada u opštinama sa srpskom većinom izlaznost bila samo 3,39 odsto, a većina birača bili su kosovski Albanci.
Uprkos nedovoljnoj izlaznosti, gradonačelnike – kosovske Albanace, postavila je specijalna policija, kršeći Briselski sporazum, stoji u aktu.
U Predlogu zakona se napominje i da su SAD obezbedile Kosovu preko dve milijarde dolara pomoći od 1999. godine, dok je Kosovo više puta diskriminisalo Srbe, uprkos rečima američkog ambasadora u Prištini Džefrija Hovenijera da ta pomoćsluži da „obezbedi da svi građani Kosova imaju pristup efikasnim i odgovornim uslugama institucija, da budu ovlašćeni da zahtevaju odgovornost za te usluge i da napreduju kroz snažne ekonomske i demokratske prilike“.
Ističe se da diskriminacija koju Priština sprovodi obuhvata - oduzimanje automobila sa srpskim registarskim tablicama, skidanje odeće sa srpskim natpisima sa Srba; uznemiravanje Srba od strane Kosovskih bezbednosnih snaga, predrasude prema Srbima u državnoj službi i na tržištu rada, uskraćivanje pravičnog javnog suđenja i dugotrajne pretpretresne kazne, te neizvršavanje sudskih presuda u korist Srba, posebno u imovinskim sporovima.
Podseća se i da su organizacije civilnog društva kosovskih Srba izrazile zabrinutost zbog kriminalizacije „izražavanja političkih stavova, što je univerzalno ljudsko pravo zagarantovano međunarodnim konvencijama, kao i ustavom i zakonima Kosova“.
"Odbijanje Kosova da podrži Briselski sporazum iz 2013. doprinosi destabilizaciji regiona i povećanju tenzija na Balkanu“, stoji u predlogu ovog akta.
Zato bi Kongres trebalo, usvajanjem ovog predloga, da pokaže da smatra akcije Vlade Kosova i premijera Aljbina Kurtija kršenjem međunarodnih konvencija, kosovskih zakona, kršenjem Briselskog sporazuma iz 2013. godine, te da su u suprotnosti sa idealima SAD, kao što su vladavina prava, demokratija, samoopredeljenje i prava manjina.
"Akcije Kosova potkopavaju globalne napore za postizanje mira i stabilnosti u istočnoj Evropi i na Balkanu. Kosovska destabilizacija Balkana mogla bi dovesti do regionalnog rata, a Sjedinjene Države odbacuju ove nedemokratske akcije koje potiskuju ljudska prava i političke slobode. Politika Sjedinjenih Država je da ne podržavaju Vladu Kosova zbog neuspeha u primeni i pridržavanju Briselskog sporazuma iz 2013. godine; etničke diskriminacije Srba kroz nejednak tretman u pravosudnom sistemu i nedostatak pristupa tržištu rada, čime krši međunarodno pravo, kao i zbog zaplene ili prisvajanja privatne imovine Srba i represije nad ljudskim pravom na slobodu govora i pravo na izražavanje političkih stavova“, navodi se u Predlogu zakona.
Zbgo toga, smatra Teni, bez obzira na bilo koju drugu zakonsku odredbu, nikakva pomoć Sjedinjenih Država ne bi trebalo da bude dodeljena ili na drugi način stavljena na raspolaganje Vladi Kosova dok se ne ispuni uslove.
"Vlada Kosova treba da ispuni uslove – a to su – da sprovede Briselski sporazum iz 2013. godine, uključujući stvaranje ZSO, da Specijalna policija bude uklonjena sa severa Kosova, na se održe novi izbori za gradonačelnike na severu Kosova, da se zaustavi uzurpiranje privatne imovine Srba, poput automobila i odeće, da se poštuje sloboda političkog izražavanja za sve etničke grupe na Kosovu“, navodi se.
Dodaje se i da bi, počev od prvog izveštaja podnetog u skladu sa Zakonom o stranoj pomoći, nakon usvajanja ovog zakona, državni sekretar SAD trebalo da uključi u svaki izveštaj odeljak u kojem će opisati prirodu i obim diskriminacije i uznemiravanja sa kojima se kosovski Srbi suočavaju od strane vlade i policijskih snaga Kosova i o napretku koji je Vlada Kosova ostvarila u ispunjavanju navedenih zahteva.
0 komentara