Konrad: Nemačka zagovara formiranje ZSO

Ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad istakla je danas, u razgovoru sa članovima Odbora za spoljne poslove Skupštine Srbije, da zvaničan Berlin zagovara formiranje Zajednice srpskih opština i da bi normalizacija odnosa Beograda i Prištine bila dobar signal za ceo region.
Kako se navodi u saopštenju, Konrad je iskoristila priliku da sa članovima Odbora razgovara o sistemu vrednosti koji Evropska unija očekuje od svojih članica, aludirajući na slobodu mišljenja i pravo govora kao postulate demokratskog društva.
Ona je navela da je diskusija o otvaranju klastera 3 još uvek u toku i zamolila narodne poslanike da uzmu što veće učešće u Radnoj grupi koja se bavi preporukama ODIHR.
Ukazala je da je Berlinski proces inicijativa sa jednim od ciljeva da smanji tenzije u regionu i revitalizuje odnose zemalja Zapadnog Balkana, a da parlamenti imaju veoma važnu ulogu u ovom mehanizmu.
Dodala je da Nemačka zagovara formiranje Zajednice srpskih opština i da bi normalizacija odnosa Beograda i Prištine bila dobar signal za ceo region.
Konrad je sa poslanicima razgovarala i o zavisnosti Srbije od ruskih energenata, interesujući se za postignute rezultate u oblasti obnovljive energije.
Saglasila se da Zapadni Balkan treba da bude deo EU, ali i da EU očekuje solidarnost i zajedničko delovanje u svim oblastima od interesa od svojih članica.
Ona je danas razgovarala i sa članovima Odbora za evropske integracije i sa članovima Poslaničke grupe prijateljstva sa Nemačkom o perspektivama evropskih integraija Srbije i proceni predsednika Srbije Aleksandra Vučića da do kraja 2026. godine Srbija preduzme sve neophodne korake za sprovođenje reformi za pristupanje Evropskoj uniji.
Predsednica Odbora za spoljne poslove Marina Raguš, na samom početku sastanka, iznela je činjenicu da je Srbija više od 20 godina na putu evropskih integracija i da pored ove činjenice od tog puta neće odustati, ali je iznela i lični stav da bi se mnogi sporovi starog kontinenta drugačije rešavali ili ne bi ne postojali, da je region Zapadnog Balkana već postao deo ove evropske zajednice. U razgovoru po ovom pitanju napomenula je Srbija spremna za otvaranje klastera 3, a da naša zemlja u međuvremenu vredno radi na ekonomskom povezivanju regiona i primeni Cefta sporazuma.
Član Odbora Dobrica Veselinović složio se sa sagovornicima da sastanci ovakvog formata treba da postanu redovna aktivnost i izrazio žaljenje kao predstavnik proevropske partije, što klaster 3, kada se govori o evro integracijama, nije otvoren.
Naveo je da on proces evropskih integracija vidi kao jedan transformativni proces za srpsko društvo koji donosi veliki broj dobrobiti Srbiji. Iskoristio je priliku da spomene i organizovanje okruglog stola na temu jedinstvenog digitalnog tržišta u Narodnoj skupštini i početku zagovaranja ove teme na nivou regiona. Saglasio se da je proces integracija u stagnaciji, ali da se partija iz koje dolazi ne boji da razgovara i o pitanjima koja spadaju u oblast bezbednosnog okvira.
Član Odbora Vladimir Đorđević izneo je stav da pored toga što Srbija vidi Evropsku uniju kao prioritetni spoljnopolitički cilj, društvo počinje da biva, u sve većoj meri evroskeptično, jer proces predugo traje, a i stiče se utisak da za Srbiju uvek ima dodatnih mera i potreba koje liče na dvostruke aršine, u poređenju sa zemljama koje su proces prošle daleko lakše i brže.
U razgovoru je nadovezao i pitanje Kosova, ističući da se na ovaj presedan Rusija poziva u sukobu sa Ukrajinom, te da postoji bojazan da to neće biti jedini put da neka zemlja koristi ovo nerešeno pitanje, kako bi izvršila agresiju nad drugom autonomnom državom.
Đorđević je takođe izneo stav da bi ubrzanje evrointegracija dovelo do prekida raznih uslovljavanja i u pogledu energetske diversifikacije koja se Srbiji veoma često spočitava.
Nataša Jovanović iskoristila je priliku da se osvrne na ekonomsku saradnju koju Srbija ima sa Nemačkom. Iznela je podatke da 80 hiljada naših građana radi u nemačkim preduzećima koje posluju u Srbiji, a da je Srbija dostigla spoljno trgovinsku razmenu sa Nemačkom u visini od 10,5 milijardi evra. Dodala je i da je Narodna skupština usvojila veliki broja zakona koji su usklađeni sa tekovinama EU, a govorila je u o dualnom obrazovanju i saradnji univerziteta dve države.
Raguš je iskoristila priliku da ambasadorku upozna sa posvećenošću koju predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić primenjuje kada su u pitanju preporuke ODIHR, a da je na čelu Radne grupe koja se bavi ovim pitanjima predstavnik civilnog sektora.
Navela je da do kraja redovnog zasedanja očekuje barem još jednu sednicu Narodne skupštine na kojoj će se, između ostalog, raspravljati i o tačkama dnevnog reda koje su podnele opozicione stranke. U razgovoru je iznela i činjenice koje se tiču stanja Srba na Kosovu, apostrofirajući da je 15 odsto Srba napustilo svoje domove zbog gušenja osnovih ljuskih prava i slobode kretanja, a koje su plod ekstremizma Aljbina Kurtija.
Ona je govorila i o energetskoj diversifikaciji zaključivši da ovaj dug i spor proces zahteva višedecenijski pristup.
Raguš je podvukla je da je za Srbiju imperativ mir i stabilnost u regionu, a sagovornici su se složili da je od značaja za ceo kontinent da zemlje Zapadnog Balkana što pre postanu članice Evropske unije.
0 komentara