Kurti: Vlada ne prihvata da formiranje ZSO bude uslov za članstvo u Savetu Evrope

Aljbin Kurti
Izvor: Kosovo Online

Kosovski premijer potvrdio je da postoji uslovljavanje članstva Prištine u Savetu Evrope formiranjem Zajednice srpskih opština i poručio da jegova vlada ne prihvata takvo uslovljavanje, piše Reporteri.

Kako je naveo, vlada je radila i učinila sve da ispuni uslove da postane punopravni član Saveta Evrope.

"Zaslužujemo članstvo u SE, jer delimo zajedničke vrednosti i ispunjavamo neophodne standarde. Članstvo vidimo posebno u smislu beneficija koje donosi građanima, posebno manjinskim zajednicama davanjem pristupa Sudu za ljudska prava. Vlada nije prihvatila nacrt statuta Miroslava Lajčaka i odbijen je 26. oktobra 2023. godine, a dva dana pre toga sam podneo komentare na taj nacrt statuta. Vlada ne prihvata uslovljavanje članstva u SE osnivanjem Zajednice. O normalizaciji odnosa sa Srbijom razgovaramo u Briselu, a ne u Strazburu. Članovi 7. i 10. se ne mogu izvući iz sporazuma kao urgentni", rekao je Kurti.

Kosovski premijer tvrdi da Srbija nikada nije poštovala sporazum postignut u Briselu u februaru prošle godine, zbog čega je, kako kaže, uvek insistirao na potpisivanju tog dokumenta.

“Srbija nikada nije poštovala taj sporazum. Ona je gazila i pregazila svaki član tog sporazuma, odnosno, najmanje osam od 11 članova. E sad, teško je uraditi implementaciju nekog sporazuma koji se ne poštuje, zato sam ja uvek insistirao da stavimo potpis na taj sporazum kao garanciju poštovanja sporazuma i imlementacije istog", naveo je Kurti.

Govoreći o nacrtu statuta Zajednice srpskih opština istakao je da to nije kosovski dokument i da pitanje formiranja ZSO ne može biti stavljeno ispred ostalih članova. To bi, kako pojašnjava, značilo kršenje sporazuma iz Brisela i Aneksa iz Ohrida.

“Taj nacrt statuta nije kosovski dokument, ne može da se izvuče iz paketa, pa na taj način da se ruši Osnovni sporazum, niti da se uspostavi nekako na centar ili kao prioritet nad svim ostalim članovima sporazuma, jer Ohridski sporazum to ne dozvoljava. Ohridski sporazum kaže da nema jednog člana koji je važniji od drugog. To je princip implementacije. Ko god želi da član broj 7, 6 ili 4 ima prioritet nad drugim članovima to ide nasuprot Ohridskom sporazumu”, zaključio je Kurti.

Premijer je dodao da Kosovo zaslužuje članstvo u SE zato što ispunjava neophodne standarde i ocenio da je zahtev za osnivanje ZSO kako bi se omogućio put Kosovu ka SE - apsurdan.

"Sa jedne strane, Kosovo napreduje iz godine u godinu u indeksima demokratije, vladavine zakona, reforme pravosuđa, građanskih sloboda, političkih prava koje procenjuju prestižne nezavisne međunarodne institucije. S druge strane, imamo pravni sistem sa naprednim pravima manjina i ustavom koji je jednostrano prihvatio obaveze koje proističu iz Saveta Evrope, kao što su Evropska konvencija o ljudskim pravima, Konvencija o pravima manjina", naveo je kosovski premijer.

Prema njegovim rečima, to je Kosovu olakšalo da uspešno prođe kroz sve faze članstva u SE.

"Nakon celog tog puta praćenog kontinuiranim napretkom i pozitivnim ocenama samog Saveta Evrope, u poslednjih nekoliko nedelja suočili smo se sa novim stanjem, koje nema nikakve veze sa standardima članstva u ovoj organizaciji. Nakon uslova da se sprovede odluka Ustavnog suda, uslov koji je ušao u polje vladavine prava unutar Saveta Evrope, čuli smo da postoje evropske prestonice koje sada uslovljavaju finalizaciju procesa pristupanja slanjem dokumenta Ustavnom sudu. Ovaj dokument koji nam je doneo Lajčak, zajedno sa diplomatskim savetnicima država Kvinte nije prihvaćen", podseća Kurti.

On je podsetio da je Kosovo prihvatilo da nacrt statuta Asocijacije koji su doneli Lajčak i diplomatski savetnici Kvinte u oktobru prošle godine, postane deo Osnovnog sporazuma i Aneksa za implementaciju, ali je odbijanje Srbije dovelo do toga da to ne bude formalizovano.

"Da je paket sporazuma bio prihvaćen i potpisan u Briselu 26. oktobra, tek tada bi taj nacrt statuta mogao da bude upućen Ustavnom sudu. Nacrt povelje Lajčaka i drugih zvaničnika Kvinte nije postao zvaničan jer je odbijen. Kao dokument to je non-pejpr. Vlada Kosova ne može da pošalje dokumenta koja nije prihvatila i koja nisu zvanična. Ovaj zahtev prema nama je bio i ostao apsurdan, iako je tri puta pokušano da se taj zahtev uvede kao preduslov za članstvo. Dva puta u Odboru za politička pitanja i demokratiju, ali i tokom sednice Skupštine, ali je to odbijeno. Ovaj zahtev ne samo da nije principijelan, nego je odbijen od strane samih instanci SE", rekao je Kurti.

Kurti je dodao da se, osim garancija koje je ponudio u pismu posvećenosti zajedno sa predsednicom Osmani i predsednikom Skupštine Konjufcom, to ne može zahtevati.

„Smatrali smo da su prepreke za članstvo u ovoj organizaciji iz zemalja koje još nisu priznale Kosovo, ali nismo mislili da će demokratske države, koje su bile i nastavljaju da podržavaju Kosovo za razvoj i demokratiju, postati prepreka, a ranije su bili uz nas za oslobođenje i nezavisnost”, rekao je Kurti na današnjoj sednici vlade. 

Premijer je na pitanje novinara nakon sednice vlade rekao da je predložio hrvatski model, ali je i on odbijen. Kako je naveo, ranije su predlagali da vlada sama izradi nacrt Asocijacije sa tri stuba, ali ih EU nije prihvatila.

“Rečeno mi je da nacrt izjave treba da napiše upravljački tim, a ne premijer. Moja primjedba je bila da sam ja generalni direktor. Odbijeno je da se napiše nacrt zasnovan na tri stuba, odbijen je nacrt na hrvatskom modelu”, rekao je on.

"Srbija i Hrvatska imaju sporazum o normalizaciji, tamo se to zove Nacionalno vijeće Srba. Hrvatska je takođe članica EU i Natoa, uzeo sam je za primer, a to je odbijeno", rekao je Kurti, prenosi RTK.

On je govorio i o sinoćnjem sajber napadu na sajtove kosovskih institucija. Kako je rekao, "čini se da su ovi napadi došli iz Ruske Federacije ili čak iz njihovog oruđa koje imaju u blizini, a da imaju za cilj hibridni rat, koji za posledicu ima destabilizaciju bezbednosnih i stabilnih institucija Kosova".

On je naveo i da se kontinuirano ulažu napori da se on dovede u poziciju da odlučuje o odlukama Centralne banke Kosova. Kako je istakao, guverner CBK ne podnosi izveštaj njemu, već skupštini Kosova, i dodao da "ne može da bude iznad guvernera".

"Što se tiče dinara, koji mi nismo zabranili kao takav, već kao sredstvo plaćanja i to je uradila Republika Kosovo, a ne Vlada Republike, jer je to uradila Centralna banka Kosova novom uredbom. Oni su čak i viši od nas i ispred nas na daljem putu. Kao i izbori koji su organizovani na severu, imali smo CIK iznad sebe i ispred sebe, kao i CBK. Bilo je stalnih napora da me dovedu u poziciju u kojoj sam se takođe odlučio za CBK, za njihove odluke i tako dalje. To se dešava u diktatorskim državama, mi smo demokratska država. Guverner CBK-a je glasao u istoj sali u kojoj sam glasao i ja. Ne podnosi izveštaj meni, već Skupštini Kosova, ja ne mogu da budem iznad guvernera. Moramo sačuvati našu Republiku, podjelu vlasti, što je od suštinskog značaja za samu demokratiju. Oni odgovaraju za pitanja o kojima odlučuje CBK i planove implementacije sa fazama i rokovima. Mi smo tu da ih podržimo, a ne da ih vodimo”, rekao je Kurti, prenosi Klankosova.