"Sendvič pozicija" za Beograd, Evropa neće da joj se na Kosovu ponovi Dejton

Iznenadni "vikend zahtev“ iz Nemačke i Francuske, za momentalni nastavak dijaloga između Kosova i Srbije pod vođstvom Evropske unije, euforično je dočekan u Prištini, jer za razliku od američkog nudi vreme za rešenje. Evropa ne želi da joj se i na Kosovu desi Dejton, gde je bila samo pasivan posmatrač, piše Sputnjik.

Ovaj medij navodi da za Beograd ovo može da bude "sendvič pozicija“, jer ima više elementa sa kojima mora da se suoči. Pre svega, u toku je bitka EU i Amerike za primat u vođenju kosovskog procesa. U tom ključu trebalo bi čitati i pismo Pariza i Berlina kojim se traži nastavak dijaloga Beograda i Prištine dok je i Vašington u diplomatskoj ofanzivi da što pre okonča proces.

Evropa ne želi da bude samo posmatrač

Dr Bojan Milisavljević, profesor međunarodnog prava i međunarodnih odnosa na Pravnom Fakultetu u Beogradu, podseća da su pregovori svojevremno bili na EU i da je posledica zaključenje Briselskog sporazuma. On ne spori da je EU na neko vreme utihnula po ovom pitanju što je Amerika iskoristila da se aktivira i uključi u dijalog.

"Ako znamo kakvo je tradicionalno mišljenje Amerike po pitanju Kosova, mislim da nama i nije u interesu da oni preuzmu primat u vođenju pregovora. Jer, gledajući unazad, Amerika je uvek bila na strani Prištine,“ podseća on za Sputnjik.

Ovo što se sada dešava, to jest, aktiviranje Berlina i Pariza, kao vodećih članica EU, njihov je pokušaj da proces vrate u svoje igralište.

"Važno je Evropljanima da, na neki način, pokažu da su i dalje zainteresovani da imaju glavnu reč u dijalogu i, ako to posmatramo kroz naše interese, mislim da to i nije loše za nas. Jer, sa EU dobijamo aktere koji neće biti pristrasni i samo uz jednu stranu već će možda pokušati da izbalansiraju stavove iako se pokazalo da je EU bila nemoćna u proteklom periodu“, navodi sagovornik Sputnjika.

Prištini treba vremena

Razlog zbog čega se u Prištini naprasno raduju evropskom posredovanju nije, kako objašnjavaju sagovornici Sputnjika, činjenica da se odriču Amerike, već u razlici u brzini koja se najavljuje za finiš tih pregovora.

Kako se navodi, Amerika želi brzo rešenje, dok su Nemačka i Fracuska, iako traže brz dijalog, skloniji sporijoj varijanti za donošenje rešenja i ne ispostavljaju rokove. To Prištini odgovara u ovom trenutku zbog specifične političke krize i nesuglasica između albanskih lidera po ovom pitanju. 

Dr Slobodan Zečević profesor internacionalnog prava na Evropskom Univerzitetu, podseća za Sputnjik da je jedna od obaveza Beograda u pristupnim pregovorima sa EU upravo rešenje kosovskog pitanja, pod okriljem EU. Po njegovim rečima, ne radi se o preuzimanju prevlasti već činjenici da se Evropa trudi da ne bude marginalizovana.

"Dakle, da ne bude izuzeta iz rešenja koje bi eventualno mogli Amerikanci da donesu. To se, da podsetim, desilo tokom postizanja Dejtonskog sporazuma, gde je Amerika donela rešenje, a Evropa je sve vreme bila samo posmatrač“, napominje dr Zečević.

Poslednja reč u SB UN

Poslednjim nastupom, Berlin i Pariz žele da kažu da neće biti smao posmatrači jer imaju svog posrednika za dijalog Miroslava Lajčaka koji je iskusan i dobro poznaje tematiku na Balkanu.

Sagovornik Sputnjika kaže da bi i potpuno normalno bilo da Evropa rešava ovaj problem jer je na njenom tlu.

"Jedino što je po nas dobro je da svako rešenje mora da prođe kroz Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija, to jest, ništa ne može da prođe bez Rusije i Kine", rekao je Zečević.