Đokutaj: Nizak nivo investicija između zemalja u regionu, za Albaniju ključni partner Kosovo

Ekonomski stručnjak i predsednik i fiskalni analitičar u kompaniji „Altaks“ Eduart Đokutaj izjavio je za Kosovo onlajn da je nivo investicija između zemalja na Zapadnom Balkanu veoma nizak, navodeći da je za Albaniju ključni partner i dalje Kosovo.
Komentarišući stepen privlačenja stranih investicija na Balkan, on navodi da je Srbija na prvom mestu zbog veličine privrede, ali i zbog agresivnije politike privlačenja ovih investicija.
„U Srbiji su strane investicije na nivou koji dostiže 7, 8 odsto njenog bruto domaćeg proizvoda. Na drugom mestu je Albanija i to zahvaljujući kupovini nekretnina i investicijama koje dolaze ili iz formalnih izvora ili iz „of šor” oblasti. Treće mesto u regionu drži Severna Makedonija, koja takođe ima agresivnu politiku privlačenja stranih investicija uglavnom u hemijsku industriju, u telekomunikacije, i u sektor usluga i trgovine“, navodi Đokutaj.
Dodaje da su Crna Gora i Kosovo na sličnim nivoima kada je u pitanju privlačenje stranih investicija.
„Crna Gora ima investicije u uslužnim sektorima, uglavnom vezanim za turizam i trgovinu. Kosovo ima strane investicije u telekomunikacije, delimično u energetski sektor i trgovinu, i trend je u porastu, ali ne na nivoima koji zahtevaju privreda i građani. Stranim investicijama se takođe smatraju specijalni projekti Evropske Unije za ulaganje u ove zemlje“, objašnjava naš sagovornik.
Posmatrajući međusobne ekonomske odnose zemalja Zapadnog Balkana, navodi da za Albaniju glavni partner ostaje Kosovo „uprkos činjenici da Kosovo i druge zemlje imaju ograničenja da ulažu u Albaniju”.
Zatim sledi Severna Makedonija, kao susedna država koja ima interese u sektoru telekomunikacija, energetike i usluga, a takođe i Crna Gora, koja ima više interesa u sektoru turizma, uglavnom u oblasti nekretnina.
„Sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, nivoi stranih ulaganja u Albaniju su manji, bilo iz određenih istorijskih i kulturnih razloga, bilo zbog raznih političkih prepreka i administrativnih barijera. Ukupno, ove strane investicije u Albaniji čine samo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, tako da nisu na očekivanom nivou zbog geografske blizine zemalja”, kaže Đokutaj.
Objašnjava da Albanija ima „isti pristup”.
„Najviše se ulaže na Kosovo zbog kulturnih, jezičkih i drugih veza koje ovu saradnju čine logičnom. Isto tako, u Severnoj Makedoniji, kao susednoj zemlji, ima stranih investicija iz Albanije, koje se uglavnom odnose na telekomunikacije, finansijske usluge i trgovinu”, kaže analitičar iz Tirane.
Smatra da je nezadovoljavajući nivo stranih investicija između zemalja u regionu vezan za probleme privreda ovih zemalja, i zato što se uglavnom ulaže u one zemlje u kojima je moguće biti konkurentan.
„Mi smo male zemlje i ne postoji sigurnost i garancija da će investicija biti dugoročna zbog raznih političkih, administrativnih ili trgovinskih problema. Isto tako na odnose između ovih zemalja, utiču i kulturni faktori. To se posebno videlo u Berlinskom procesu, koji je bio povezan sa inicijativom Otvoreni Balkan, koji, iako je imao za cilj stvaranje širokog zajedničkog tržišta, nije postigao svoj cilj jer je ostao talac prošlosti i načina razmišljanja koji postoji u regionu o tome kako se obavlja biznis“, kaže naš sagovornik.
Dodaje da je jedna od prepreka rastu stranih investicija u regionu i mala količina finansijskog kapitala u zemljama.
“One su prošle poteškoće 90-ih godina i prinuđene su da restrukturiraju svoje privrede da bi se prilagodile međunarodnom tržištu“, zaključuje Đokutaj.
0 komentara