Adamović: Prištini smeta Metohija i hrišćansko nasleđe Kosova jer su u strahu velike oči

Sasa Adamovic
Izvor: © Kosovo Online

Istoričar Saša Adamović za Kosovo Onlajn izjavio je da je Priština odnedavno vrlo osetljiva na sve što može da dovede u pitanje takozvanu nezavisnost Kosova, pa to objašnjava i aktuelnu buru oko knjige u srpskoj misiji u Briselu „Hrišćansko nasleđe Kosova i Metohije“, zbog čega su reakcije albanskih političara otišle toliko daleko da zahtevaju izvinjenje visokih zvaničnika Evropske unije.

"Po principu da su u strahu velike oči, svuda vide potencijalne pretnje, a sada je problem fotografija Aleksandra Vučića i Varheljija na kojoj se vidi knjiga „Hrišćansko nasleđe Kosova i Metohije“ na engleskom jeziku. Nisu im očito smetale proja i pogača, ali knjiga koja dokazuje ne samo hrišćansku tradiciju južne srpske pokrajine nego i vekovno prisustvo Srba na prostoru KiM - to je sigurno nešto što može veoma da uznemiri kosovsku albansku javnost", kaže Adamović.

Da li incident zbog knjige pokazuje nervozu Prištine kada je reč o nastavku dijaloga?

Dijalog Beograda i Prištine uz posredovanje Evropske unije je zapravo za kosovske Albance još zona komfora, u kojoj se osećaju bezbedno jer osećaju da Brisel, a uz Brisel i Berlin, zapravo jedino što traže jeste da Srbija prizna Kosovo. Zato i ne čudi toliki otpor koji imaju prema inicijativi ambasadora Grenela u vezi sa nastavkom dijaloga.

Šta je zasmetalo Meljizi Haradinaj Stuble, kosovskoj ministarki spoljnih poslova i dijaspore, u vezi sa knjigom - Kosovo i Metohija ili hrišćansko nasleđe?

Moguće da joj je zasmetalo i jedno i drugo. Izraz Metohija inače označava posed Pravoslavne crkve. Jednostavno, sve vreme su se trudili da taj naziv izbace kako bi koristili samo termin Kosovo, ali činjenica je da su Kosovo i Metohija oduvek bili srpski i hrišćanski.

Da li i dalje postoji opasnost od otimanja hrišćanskog nasleđa na KiM, pogotovo nakon nedavnih događaja u Istanbulu u vezi sa pretvaranjem muzeja Aja Sofije u džamiju?

Bilo je, naravno, i ranije pokušaja kosovskih Albanaca da srpsko pravoslavno hrišćansko nasleđe na KiM na neki čudan način postane albansko nasleđe. Ono što se nedavno desilo u Istanbulu, kada je Aja Sofija kao jedan od najznačajnijih hrišćanskih simbola pretvorena u džamiju, ali i ono što se dešava u Crnoj Gori zahvaljujući Đukanovićevom zakonu o slobodi veroispovesti, koji predstavlja jak udarac na SPC, moglo bi da posluži kao model Prištini, odnosno da se takve stvari mogu dogoditi i na KiM. Zato je bitno da Srbija dobro obrati pažnju na sve šta se dešava sa kulturnim nasleđem, od Uneska do svakog drugog mogućeg foruma.

Gjango
19. Jul 2020.
Pa nemoj bre takve dekleracije pa viste iz karpate dosli preko danuba na balkan kao ribolovci vi nemate historie i patriakana. A peq ima ikono velikog despali vi ne tolorisite arkiloge da kaze realitet vash najveqi serbin cosiq rekao nasa historia je lazh lazh lazhi se nesto nekada bude realitet kraj qe da dogje zasto ni jedna crkva nije na beigradski pasaluk nemate historio viste nomadi nemate tapie
Toni
20. Jul 2020.
Profesore imam samo jedno pitanje ? Kada ste vi došli na ovim prostorima a zna se kad ? Jeste li našlji nekoga ovdje ?
Llapi
20. Jul 2020.
Treba objesnjavati jednom zauvek kada je hriscanstvo podeljeno kom djeu su pripadali danasnje Kosovo i vecina Balkanskog poluostrva. Normalno Konstantinopolju. Znaci danasnje Kosovo podjelom Crkve pripalo je istocnom djelu imperieje otprilike 400 do 500 godina. Pa sve istorijske crkve na Kosovu su koristili albanci koj su bili hriscani a pripadali Vizantiji koju su sacinjavali grci albanci bugari… Pa su crkve sve do 19 stoleca koristili albanski hriscani. Zato ne moze se reci da su crkve samo srbske i samo srbska kulturna bastina. Kolko pripadaju srbima tolko pripadaju i albancima koji su do skoro kraj 18 st. bili u vecini krscani na Kosovu.
Istina
23. Jul 2020.
Pisete gluposti,a t sto lazete sami sebe, to je za psihijatra!To se zove patoloska lazljivost!