Kosovo u NATO - definicija trajnog mira na Balkanu

Proširenje NATO-a je ključno pitanje kako unutar NATO, tako i u kontekstu širenja alternativne bezbednosti u Evropi, a posebno na Balkanu. Najvažnija korist od proširenja NATO je održavanje stabilnosti i izgradnja mira, što je veće i inkluzivnije proširenje, to je savez snažniji i održiviji. Širenjem sigurnosnog kišobrana, NATO će učiniti za Balkan ono što je učinio za zapadnu Evropu tokom četiri decenije.

Nakon pridruživanja Slovenije, Hrvatske, Albanije i Crne Gore, u očekivanju Severne Makedonije, to je pitanje više političko nego vojno. Razlog? Spoljni akteri. Geopolitički i ekonomski interesi spoljnih aktera, naime Rusije i Kine, nastavljaju da rastu. Uticaj Rusije na Balkanu i njena stalna interakcija sa Srbijom posebno su zabrinjavajući u kontekstu njenih tendencija protiv proširenja NATO-a, što ugrožava projekciju dugoročne evroatlantske integracije Balkana .

Politički, Rusija nastavlja da podržava vlade koje vode anti-zapadnjačku politiku. Očigledni primeri su spoljna politika Srbije, koja je, iako se proglašava neutralnom, i dalje usko povezana sa Rusijom. Srbija je postala sredstvo Rusije da utiče na evropska pitanja bezbednosti i posebno za povećanje tenzija na Balkanu. Njena svrha je da komplikuje NATO politiku proširenja i bezbednosti u regionu Balkana. Rusija se  snažno protivi članstvu u NATO i podržava Srbiju i Milorada Dodika, glavnog branioca srpskog separatizma u Bosni.

Jedina država koja u tom pogledu ostaje nedirnuta je Republika Kosovo, koja i dalje teži NATO integraciji i ima članstvo kao najviši prioritet svoje državne politike. Stoga Severnoatlantski savez takođe mora ozbiljno shvatiti težnje Republike Kosovo da se integriše u savez, jer Republika Kosovo ostaje najzapadnija država na Balkanu. Transformacija KBS-a u vojsku nije pretnja bilo kome, ali je još jednom pokazala da je Kosovo na liniji sa NATO i Sjedinjenim Američkim Državama.

Republika Kosovo nastavlja svoje angažovanje na funkcionisanju institucionalnih mehanizama i razvoju politike u potpunosti u skladu sa NATO-om. Kosovo, uključujući KBS, posvećeno je održavanju odnosa sa NATO-om i SAD-om, kao i borbi protiv potencijalnih uticaja spoljnih aktera. U Strategiji državne bezbednosti, koju su Savet bezbednosti i Vlada usvojili tokom jula 2019. godine, borba protiv neprijateljskih spoljnih pretnji određena je konkretnim merama, ciljevima i akcijama.

Ako se Zapadni Balkan može posmatrati kao zanemarivan od strane evroatlantske zajednice, s obzirom na sve veći uticaj spoljnih aktera, krivica za ruski uticaj i druge neprijateljske uticaje biće opravdana krivica. Stoga ne treba misliti niti posmatrati da je zapadni Balkan, posebno Kosovo, ostati zanemaren od strane evroatlanske zajednice.

Naprotiv, proširenje NATO sa Kosovom odredilo bi sudbinu Balkana. To bi definisalo trajni mir na Zapadnom Balkanu. 

Piše: Burim Ramadani
Zamenik ministra odbrane Kosova