Ekonomski izazovi regiona u 2025: Kako će globalni trendovi uticati na život građana?

Iako je Evropska komisija prognozirala privredni rast za Zapadni Balkan u 2025. ekonomski stručnjaci iz regiona oprezni su sa ocenama. Za Kosovo onlajn ukazuju na brojne spoljne faktore koji će kreirati sudbinu ovog dela planete, ali i kako će ti globalni trendovi uticati na svakodnevni život i standard građana. U jednom se slažu - regionalna saradnja mogla bi biti ključ.
Piše: Petar Rosić
Evropska komisija u prognozi za 27 zemalja članica Unije i za devet zemalja kandidata ocenila je da Srbiju u 2025. očekuje jači privredni rast od 4,2 odsto.
Motor rasta je, kako se navodi u izveštaju, uglavnom domaća lična potrošnja za koju se očekuje da će se u naredne dve godine i povećati, a ujedno je rast podržan i liberalizacijom kreditne politike banaka i porastom potražnje u privredi i domaćinstvima za zajmovima.
U prognozi se ocenjuje da će Srbija nastaviti da širi svoje izvozno tržište zahvaljujući direktnim stranim investicijama u proizvodnju i njenom razvoju proizvodnih kapaciteta u proteklim godinama. Prognoza Komisije je dobra za uslužni sektor u Srbiji, i to prvenstveno zbog cvetanja IT sektora, poslovnog sektora i turizma.
Međutim, ekonomista Ljubodrag Savić kaže da je prognoza Evropske komisije za Srbiju bila sasvim u redu - pre događaja sa kojima se sada suočavamo.
„Rat u Ukrajini se izuzetno komplikuje, posebno se komplikuje situacija u Srbiji zbog uvođenja sankcija Rusiji i zahteva da se proda NIS. To će biti prilično velik problem za Srbiju koji može imati političke, ali i ekonomske posledice. Nije samo problem sa naftom jer će to svakako izazvati neke poremećaje, ali ne verujem da će ozbiljnije uticati na stopu rasta. Problema će biti sa gasom zato što su Ukrajinci probali već jednom da stave gas van pogona. Zašto je važno i jedno i drugo? To su sirovinski uslovi za strane kompanije koje u priličnoj meri drže taj rast u Srbiji pored komponente domaćeg rasta“, rekao je Savić za Kosovo onlajn.
Ukazao je da su strane kompanije u najvećoj meri došle iz EU.
„Nažalost, Evropska unija je danas u velikom problemu jer je ovaj rat, prekid snabdevanja naftom i gasom iz Ruske federacije, kao i odricanje od jeftinih ruskih sirovina i velikog ruskog tržišta, u značajnoj meri suzio oblast poslovanja kompanija iz EU. Postoji problem i u Nemačkoj koja je jedna od retkih zemalja koje, ako posmatrate na kvartalnom nivou, ima ili plus 0,1 ili minus 0,1 posto rasta. Nekada je minus i veći. U svakom slučaju, nemačka ekonomija je u recesiji“, navodi profesor.
Naglašava da je Nemačka jako važna Srbiji jer je ona najvažniji srpski trgovinski partner.
„Najveća količina izvoza odlazi u Nemačku, najviše stranih kompanija i direktnih investicija došlo je u Srbiju iz Nemačke. Za ostvarenje prognozirane stope rasta za Srbiju jako je važno da Nemačka i privreda EU dobro funkcioniše. To su naši najvažniji spoljnotrgovinski partneri. Ako oni ne funkcionišu dobro, teško je obezbediti rast BDP-a koji je projektovan. Srbija je prvi put planirala posle dužeg vremena fiskalni deficit od tri odsto“, objašnjava naš sagovornik.
Kako dodaje, Srbija je pre nekoliko meseci dobila kreditni rejting koji je izuzetno dobar za naše prilike.
„Mi smo jedna od prvih zemalja ovog nivoa razvijenosti koja je dobila pozitivan kreditni rejting, što je omogućavalo da se zadužujemo po značajno povoljnijim uslovima. Kada je u pitanju situacija sa rafinerijom, teraju nas da Rusija izađe iz vlasništva rafinerije. Samo da se zadržimo na scenariju koji je najpovoljniji za Srbiju, da Srbija otkupi pet odsto vlasništva i postane većinski vlasnik, to bi nas po procenama koštalo 600 miliona evra. To znači da bi probili tu granicu od tri odsto deficita, što bi za sve koji su nam dali kreditni rejting bio loš signal. To se može promeniti jer ima novca da se to plati, ali postoji i druga stvar. Rešenje je ako Srbija odustane od nekih kapitalnih investicija. Opet, kapitalne investicije su bile jedan od važnih razloga zbog kojih nam dolaze stranci“, naveo je profesor.
Ocenio je da su to osnovni rizici koji stoje pred Srbijom, ali da je najveći rizik pitanje kako će se odvijati situacija u Evropi kada je reč o ratu u Ukrajini.
„Kako sada stoje stvari, to ide ka daljoj eskalaciji, a jasno je da ništa ne može biti normalno ako postoji rat na evropskoj teritoriji. Neće se rat samo zadržati u Evropi, izgleda da će to biti mnogo šire. Čak i da ne bude rata, nesporazum će biti veći. Mnogo ljudi očekuje da će Tramp rešiti stvari. On je suverenista, republikanac. Vodiće suverenističku američku politiku i sve politike u svetu će podrediti tom američkom interesu. U najmanju ruku, moramo otvoriti dobro oči i biti oprezni jer nas vreba mnogo zamki. Gledajte šta se dešava na Kosovu, šta se dešava u Republici Srpskoj. Politika nije odvojena od ekonomije. To su sve izazovi koji ne zavise od nas. Kada bismo hipotetički sami vodili svoju politiku, uhvatili bismo za nekoliko godina dobar ritam i stope rasta bi nam bile mnogo veće, ali to nije moguće“, kazao je Savić.
Kada je u pitanju životni standard građana u 2025. godini u Srbiji, kaže da se ništa mnogo neće promeniti u odnosu na 2024. godinu.
„Plate će nominalno biti veće, ali realno neće. Kada to gledate po kategorijama, prosečnog penzionera ne zanima koliko je povećana cena automobila, kredita i slično. Njemu je važna cena komunalija i te cene brzo i značajno rastu, važna mu je cena hrane, a ona godinama prednjači u regionu. Tu su i cene lekova na slobodnom tržištu, pa tako ne možete da računate na rast standarda iako u nominalnom smislu penzije dosta dobro rastu. Ako bi tako stvari gledali, malo ko bi bio nezadovoljan u Srbiji, ali ako uključite realne pokazatelje sa rastom inflacije koja to obezvređuje, onda i nije tako dobro kao što na prvi pogled izgleda“, kazao je Savić.
Upitan koliko je region važan za ekonomski razvoj, Savić ističe da je uvek važilo 'komšija ti je najvažniji u životu' i da je tako i u ekonomiji.
„U regionu smo dosta podeljeni. Ekonomija nije problem regiona, već politički odnosi i neraščišćeni računi od pre 100 ili 200 godina. Potpuno je prirodno da najpre sarađujemo sa regijom. Imali smo Ceftu koja je dobro funkcionisala, ali je albanska strana prva povukla loš potez braneći uvoz srpske robe. Oni ne razumeju da to šteti srpskim građanima, ali i njihovim građanima. Sve što se dešava je šizofrena politika na Balkanu i zbog toga ćemo imati dosta problema. Međutim, ekonomska sila naterala je Hrvate da nas podrže kada se radi o naftnoj krizi zbog njihovih interesa. Kada bi nekako moglo da u prvi plan istaknemo ekonomsku saradnju, verujem da bi se politička nerazumevanja lakše rešavala. Ali, kada imate kosovsku stranu, sve to ide preko leđa Srba. Država je nemoćna, Evropa nema takav interes, već druge ciljeve. Srbima koji žive na Kosovu biće najteže, nama će biti teško, a njima duplo teže“, zaključio je Savić.
Pored Srbije, Evropska komisija je u svom izveštaju ocenila i da će rast BDP-a u Severnoj Makedoniji za 2025. godinu iznositi 3,5 odsto.
Branko Azeski, predsednik Privredne komore Severne Makedonije, međutim, kaže da je ekonomski rast ove zemlje pod velikim pitanjem i upozorava da postoje brojni faktori koji otežavaju precizno predviđanje ekonomskog rasta.
„Mislim da su rizici previsoki da bismo mogli tačno da odredimo stopu rasta, jer se Evropa nije suočila sa ovakvim problemima sa kojima se trenutno suočava, uključujući širenje rata u Ukrajini koji se nazire iznad svih nas kao kišobran i stvara ogromnu neizvesnost“, ističe Azeski za Kosovo onlajn.
On je ukazao na inflatorne pritiske koji traju već deset godina i koji su dodatno otežani krizama koje su pogodile region. Iako je optimističan da Makedonija može postići ekonomski rast, ističe da su brojke koje se procenjuju pod velikim znakom pitanja.
„Učinićemo sve u državi da postignemo konsenzus po ovom pitanju i da strukturom budžeta povećamo investicionu aktivnost i priliv svežeg novca u preduzeća na lokalnom nivou, da preduhitrimo proces decentralizacije koji je kod nas u zastoju, a što bi moglo dovesti do povećanja investicione aktivnosti kao i izvoza“, rekao je Azeski.
On je komentarisao i situaciju u kojoj su prošle godine zabeleženi rast plata, ali i rast inflacije. Prema njegovim rečima, ovo stanje zahteva pažljivo balansiranje budžetskih sredstava i veštine upravljanja od strane Ministarstva finansija, Narodne banke i Vlade.
Govoreći o kupovnoj moći građana ukazao je na „neverovatan rast cena hrane“, koji ozbiljno pogađa i preduzetnike i životni standard građana.
„Opšti zaključak je da imamo neverovatan rast cena hrane, što se graniči sa nerazumnošću u uslovima tržišne privrede. Kako će se sve ovo odraziti? Negativno ce se odraziti kako na preduzeća, tako i na životni standard građana“, rekao je on.
Predsednik Privredne komore Severne Makedonije istakao je značaj regionalne saradnje za ekonomski napredak Balkana.
„Nema alternative, sada smo to shvatili. Ako ne podignemo region na noge i ne budemo imali ozbiljnu trgovinu, gotovi smo. Naš region čine uglavnom male zemlje koje postižu skromne rezultate. Oni koji bi trebalo da budu pokretačka snaga, lokomotiva u tom razvoju, u svakom trenutku su u ozbiljnoj nevolji i zbog toga ne možemo napred“, kazao je Azeski.
On je, takođe, kritikovao političke tenzije koje, kako kaže, dominiraju u regionu i koče razvoj.
„Treba da se fokusiramo na regionalni razvoj i da stvorimo pokretačku snagu od najmoćnije privrede na Balkanu koja može da vuče, a mi to trenutno nemamo. I dalje se svađamo među sobom. Sve treba posvetiti implementaciji, odnosno realizaciji svega što je dogovoreno, jer bez toga nema alternative“, zaključio je Azeski.
Da je ekonomija u regionu usko povezana sa međunarodnim dešavanjima ocenjuje i ekonomski analitičar iz Tirane Zef Preci. On očekuje da će Albanija u 2025. nastaviti trend privrednog rasta i ostvariti napredak u odnosu na prošlu godinu.
„Što se tiče dešavanja u inostranstvu, postoji nada da bi postizanje mirovnog sporazuma u Ukrajini moglo pomoći stabilizaciji tržišta sirovina, pre svega energenata, ali i žitarica i drugih proizvoda. Albanska privreda je pod snažnim uticajem međunarodnih događaja, jer je to otvorena ekonomija“, kazao je on za Kosovo onlajn.
Takođe, očekuje da će se Evropska unija „ normalizovati u ekonomskom smislu“, što bi moglo pozitivno uticati na albansku dijasporu.
„A to će se odraziti na njihov finansijski doprinos našoj finansijskoj ekonomiji, tj. doznake, u novcu koji emigracija donosi“, rekao je Preci.
Napominje da je ekonomski rast u Albaniji teško precizno predvideti, zbog visokog stepena neformalnosti u privredi i prodora novca neformalnog i kriminalnog porekla.
„Obično se oslanjamo na podatke koje daju albanske institucije kao što su Albanski Institut za Statistiku (INSTAT) i Centralna Banka Albanije, a koje su nakon određenog vremenskog perioda sertifikovane od strane međunarodnih finansijskih institucija. Dakle, posle godinu dana ili posle dve godine možemo imati podatke o ovogodišnjem privrednom rastu“, dodaje Preci.
U pogledu unutrašnjih faktora, Preci navodi da najveću mogućnost za rast imaju sektor poljoprivrede i turizma.
„Istovremeno, mislim da će doći do neke vrste postepenog usporavanja građevinskog sektora, nakon uticaja velike količine neformalnog i kriminalnog novca poslednjih godina. Broj izdatih dozvola za izgradnju turističkih naselja na primorju ne može, a da ne dovede do nastavka 'upumpavanja' novca u ovaj sektor“, dodao je Preci.
U tom smislu, naglašava, predviđanja su da će privredni rast biti između četiri i 4,5 odsto.
„Ove procene s vremena na vreme daju međunarodne finansijske institucije. Procene prenose odgovarajuće poruke poslovnoj zajednici, vladi za procenu budžeta i bankarskom sistemu za procenu rizika zaduživanja. Činjenica da smo videli smanjenje kamatne stope je pozitivna i prilika je da kreditiranje preuzme veću ulogu, jer je trenutno daleko od potencijala i mogućnosti koje naša privreda ima da apsorbuje novac”, zaključio je Preci.
Za razliku od Albanije, na Kosovu su građevinski sektor i bankarski sektor trenutno najrazvijeniji, dok proizvodnja ostaje najranjiviji sektor, upozorava Agim Šahini, predsednik Poslovne alijanse Kosova.
„Na Kosovu imamo nekoliko sektora koji već napreduju. Najveće ulaganja i obrtni kapital je u građevinskom sektoru. Zatim dolaze finansijski sektor i banke koje su već prilično razvijene, a posle toga usluge i trgovina. Međutim, proizvodnja ostaje najslabiji sektor na Kosovu“, rekao je Šahini za Kosovo onlajn.
Govoreći o životnom standardu građana, Šahini je ukazao na podatke Svetske banke, prema kojima je Kosovo najsiromašnije u Evropi, odmah iza Ukrajine.
„To nas brine, i treba da brine i državu i vladu“, rekao je on.
Ocenio je da poslednje četiri godine nisu bile uspešne i da vlada nije imala strategiju.
„Treba da se napravi strategija za razvoj, strategija protiv siromaštva i strategija za privlačenje stranih investicija. Mi smo prošle godine imali uvoz robe vredan više od šest milijardi evra, što je najveći rast izvoza gotovog novca u strane države. To znači da Kosovo nije imalo strategiju za ekonomiju i domaću proizvodnju“, izričit je Šahini.
Šahini je ocenio da je regionalna saradnja važna, ali je i ukazao da je Kosovo zbog mera Evropske unije pretrpelo ogromne gubitke.
„Regionalna saradnja je važna, posebno sa zemljama članicama Cefte koje su u okruženju. Međutim, Kosovo i dalje ima ekonomske sankcije iz EU, koje traju već dve godine, a gubici idu u nekoliko pravaca. Ekonomski i finansijski su više od milijardu evra. Politički su to što Kosovo nije primljeno ni u jednu međunarodnu instituciju, niti je bilo novih priznanja. U diplomatiji isto imamo dosta prepreka od velikih sila i Kosovo ne može da se integriše sa ekonomskim sankcijama koje već imamo“, zaključio je Šahini.
0 komentara