Kosovo i privremena obustava američkih donacija – ko je na udaru?

Privremeno zamrzavanje inostrane pomoći, koje se našlo među prvim spoljnopolitičkim akcijama američkog predsednika Donalda Trampa, pogodiće i Kosovo, za koje je, prema podacima sa sajta američke vlade „Inostrana pomoć“, tokom 2023. godine bilo opredeljeno 70,3 miliona dolara. Prema oceni sagovornika Kosovo onlajna, suspendovanje donacija na prvom mestu uticaće na projekte koji se realizuju preko agencije Usaid, za čiju pomoć se vezuje 10.000 radnih mesta na Kosovu u prethodnih pet godina.
Piše: Dušica Radeka Đorđević
Trampova administracija naredila je tromesečnu pauzu za skoro svu inostranu razvojnu pomoć, kako bi se sprovela revizija koja bi pokazala da li ima slučajeva prevara, neosnovanog trošenja novca i zloupotrebe, ali i da bi se videlo šta se uklapa u predsednikovu politiku „Amerika na prvom mestu“.
U fiskalnoj 2023. godini, kako je preneo Glas Amerike, SAD su potrošile nešto manje od 70 milijardi dolara na razvojnu pomoć, većinu preko Američke agencije za međunarodni razvoj - Usaid.
Veliki deo pomoći na Kosovo stiže upravo preko te agencije, koja je od 1999. godine, kako se navodi na njihovom sajtu, posvetila više od milijardu dolara za podsticanje ekonomskog rasta i demokratskog razvoja na Kosovu.
Za 2024. godinu, podaci na sajtu „Inostrana pomoć“ još nisu kompletirani, ali na osnovu dostupnih informacija za 2023, od iznosa od 70,3 miliona dolara pomoći za Kosovo, sredstva su bila namenjena unapređenju energetske bezbednosti, reformi sektora bezbednosti, obrazovanju, infrastrukturi, civilnom sektoru, poboljšanju transparentnosti i odgovornosti u procesima opštinskih nabavki u svih 38 opština...
Odluka o obustavljanju većine američkih subvencija na 90 dana, prema oceni predsednika Kosovske poslovne alijanse Agima Šahinija, dosta će negativno uticati na Kosovo, ali on napominje da će američka pomoć trajno biti ukinuta samo onima koji nisu usklađeni sa američkom politikom.
„Najverovatnije će Trampova administracija da pogleda u kom pravcu ide ta pomoć i da li su oni koji je primaju zahvalni SAD. Ukoliko budu smatrali da politika neke države kojoj daju pomoć nije usklađena sa politikom SAD, sigurno će tu pomoć da ukinu zauvek“, izjavio je Šahini za Kosovo onlajn.
Odluka Bele kuće, kako dodaje, sigurno će uticati na projekte koji se realizuju preko agencije Usaid, a odnosiće se i na pomoć koju Amerika pruža vojsci i policiji Kosova, pa i na sredstva pomoći namenjena studentima ili drugim delovima društva.
„Smatram, međutim, da će SAD imati dobru politiku prema Kosovu. Sve će zavisiti i od toga kako će nova vlada na Kosovu da postupi sa američkom državom i Belom kućom. Nova kosovska vlada treba da bude pažljiva, ozbiljna i konkretna u tome šta hoće, da li je ozbiljna i da li je vlada od poverenja za SAD. Ukoliko budemo imali vladu koja nije usklađena sa američkom duhom i Trampovom politikom, onda za nas neće biti dobri dani“, ocenjuje Šahini.
Dragoslav Rašeta iz organizacije Novi treći put kaže za Kosovo onlajn da se povodom odluke SAD o zaustavljanju inostrane pomoći, za sada govori samo o programima i grantovima koji stižu iz Usaida, a da je ova agencija tokom 2024. Kosovu dodelila oko 40 miliona evra pomoći.
„Pomoć Usaida koja stiže Kosovu uglavnom je vezana za bolje funkcionisanje lokalne samouprave, organa upravljanja, dakle, za izgradnju institucija koje su više otporne na korupciju. Kada pogledamo prehodnih pet godina, istraživanja pokazuju da se 10.000 radnih mesta na Kosovu može direktno vezati za pomoć koja je stigla iz Usaida. Brojni privatnici sa Kosova su rekli da su im ti ‘pomoćni točkići’ koje pruža Usaid dosta pomogli i da omogućavaju da se veoma brzo osamostale i da ne budu zavisni od kosovske vlade, da budu konkurentni i kompetitivni na tržištu“, navodi Rašeta.
On napominje i da je Usaid dosta pomagao u robnoj razmeni između Srbije i Kosova, i da je od ove agencije Srbija prošle godine primila 33 miliona dolara pomoći i da je sličnu svotu novca dobila i Bosna i Hercegovina.
Odluka nove američke vlasti je, kako ocenjuje, nesvakidašnja i kaže da se ne zna tačno koja zamisao stoji iza nje, jer je, kaže, veoma teško poverovati da Stejt department može za samo 90 dana da procesuira na stotine hiljada grantova i donacija koje daje Usaid, a reč je o svoti novca između 60 i 70 milijardi dolara na godišnjem nivou.
Na pitanje da li Kosovo treba da očekuje nastavak finansijske pomoći kada istekne period provere, Rašeta navodi i da su kriterijumi na osnovu kojih će se sprovoditi provera nejasni.
„Što se tiče same administracije Donalda Trampa, ona je tvrdila da spoljna politika primaoca pomoći mora da bude u skladu sa spoljnom politikom SAD, ali je Stejt department više fokusiran na to da projekti ne smeju da budu duplirani i da mora da se prečešlja kako se taj novac koristi, da nema korupcije i slično. Mislim da pre svega nova republikanska vlada i Stejt department hoće da se prikažu kao čvrsti i veliki borci protiv trošenja koje je nenamensko i rasipničko, kako oni često umeju da nazivaju demokrate, ali kada pogledamo u Kongresu Usaid uživa poverenje i jedne i druge stranke, zbog čega ne verujem da će biti nekih značajnih promena posle ovih 90 dana“, kaže Rašeta.
Kako napominje, veliki deo pomoći koje ide preko Usaida i međunarodne pomoći koje pružaju SAD nije ukinut, jer i dalje nesmetano teče pomoć od nekoliko milijardi dolara za Egipat ili desetine milijardi dolara pomoći Ukrajini i Izraelu.
„Mislim da su Amerikanci ipak svesni da ne smeju da ugrožavaju neke svoje nacionalne interese, koje je Usaid uspešno izgradio u prethodnih nekoliko decenija“, ocenjuje Rašeta.
Posredstvom Usaida, ali i nekih drugih američkih organizacija koje nude pomoć Kosovu, prema rečima, saradnika NVO „Nova društvena inicijativa“ Aleksandra Šljuke, ono prima značajnu svotu novca. Oko 100 miliona dolara, kako navodi, odlazi na osnaživanje i izgradnju kapaciteta različitih institucija.
„Ova odluka se ne odnosi samo na nove projekte, već i na postojeće i institucije su te koje će u najvećoj meri da osete negativne posledice takve odluke. Osim njih, to su svakako i organizacije civilnog društva koje imaju brojne projekte, a koji nisu samo projekti Usaida koji jeste najreprezentativniji i verovatno najviše pomaže, ali imamo i NED i INL i brojne druge organizacije na koje će takođe verovatno da utiče ova odluka. Postoji i pomoć američke ambasade koja se daje direktno, nezavisno od organizacija, a koja se pruža organizacijama civilnog društva ili nekim institucijama“, rekao je Šljuka za Kosovo onlajn.
On podseća na mere Evropske unije uvedene Kosovu pre godinu i po, koje su se odnosile na sredstva iz pretpristupnih fondova i uskratile Kosovu mogućnost da se razvija, zbog čega smatra da će zamrzavanje sredstava SAD biti veliki udarac.
0 komentara