Šta Tramp poručuje Balkanu postavljanjem Venta za ambasadora u Tirani?

Donald Tramp
Izvor: Kosovo Online

Nominovanjem bivšeg specijalca i general-potpukovnika Erika Venta za ambasadora SAD u Albaniji, predsednik Donald Tramp šalje poruku ne samo regionu, nego i saveznicima, ali i Iranu, smatraju sagovornici Kosovo onlajna.

Piše: Veljko Nestorović

Ukoliko ga i Senat potvrdi, Vent će preuzeti funkciju ambasadora SAD u Tirani.

Iako ga kvalifikacije na prvi pogled ne preporučuju za pomenutu poziciju, nema sumnje da bi dolazak „prekaljenog vojnika“ u Albaniju, lojalnog pre svega Donaldu Trampu, dodatno približio ovaj deo Evrope Vašingtonu.

Ne treba zaboraviti ni da je u ovom trenutku veći deo regiona bez ambasadora iz Amerike, već na nivou otpravnika poslova.

Vent je 2020. godine bio nominovan za ambasadora u Kataru, ali bez uspeha.

Situacija u Iranu može biti jedan od razloga za nominaciju penzionisanog pukovnika Erika Venta za ambasadora SAD u Albaniji, kaže za Kosovo onlajn direktorka Centra za spoljnu politiku u Beogradu Aleksandra Joksimović.

Joksimović navodi da se stiče i utisak da Tramp postavlja mnogo više politički imenovanih diplomata, odnosno ljudi koji su mu bliski, nego onih koji imaju više iskustva u diplomatiji i duži staž.

„Doduše, kada govorimo o Albaniji, moramo imati još jednu dodatnu okolnost u vidu. Dakle, sagledavajući trenutne odnose sa Iranom, odnosno krizu sa Iranom, moramo reći da je i Albanija jedna od onih država koja nema diplomatske odnose sa Iranom. Oni su prekinuti 2022. godine iz razloga što su SAD zamolile Albaniju da primi, posle odlaska iz Iraka, iranske mudžahedine koji opoziciono deluju prema Iranu, pa tako Iran naziva Albaniju malom i opakom zemljom. Nakon jednog sajber napada na državne institucije u Tirani, za koji je utvrđeno da potiče od strane iranske države, došlo je do prekida diplomatskih odnosa“, kaže Aleksandra Joksimović.

Diplomata Aljbert Prenkaj smatra da nominovanje Erika Venta za ambasadora u Albaniji znači da SAD ponovo obraćaju pažnju na ovaj region, s obzirom na to da od početka administracije Donalda Trampa u američkim ambasadama na Zapadnom Balkanu bilateralne odnose održavaju otpravnici poslova.

On ujedno naglašava da nominacija Venta mora biti potvrđena u Senatu.

„U vreme paradigmatskih promena na međunarodnoj sceni, kada su SAD u procesu započinjanja sprovođenja Nacionalne strategije ‘Doktrine Monro/Zapadna hemisfera’, dok traje kriza u Ormuskom moreuzu i rat između Izraela, SAD i Irana, čini se da je prisustvo visokog diplomatskog predstavnika u Tirani, pored simboličkog aspekta, i od političkog značaja. Naravno, general Vent mora proći procedure u Senatu pre stupanja na dužnost u Tirani“, izjavio je Prenkaj.

Politički analitičar i urednik u dnevnom listu Tema u Tirani Ili Pata smatra da je nominacija Erika Venta za ambasadora SAD u Tirani povezana i sa odlukom da centar specijalnih snaga Natoa bude upravo u Albaniji.

Pata ističe za Kosovo onlajn i da Vent ne bi bio prvi ambasador u Albaniji koji je imao vojnu karijeru, jer je pre njega to bio general Džejms Džefri.

Sagovornik Kosovo onlajna podseća i da je Vent odličan stručnjak za Bliski istok.

„Predsednik Tramp ga je imenovao za ambasadora u Kataru, gde se nalaze najveće američke baze u Persijskom zalivu, ali nije dobio potrebne glasove u Senatu. Nakon toga, predsednik Tramp, odnosno aparat američke administracije, razmatrao je da ga premesti u Tiranu, iz dva razloga. Albanija je, prema planu koji je jasan, odobren i dobro definisan, postala operativni centar specijalnih snaga Natoa“, kaže Pata.

Pata smatra da Vent dolazi u Tiranu i kako bi koordinisao aktivnosti snaga Natoa.

„Drugi razlog njegove nominacije je sledeći. Mislim da imamo gotovo isti stav Sjedinjenih Američkih Država prema Natou kao 2002. i 2003. godine. Danas vidimo duboku podelu unutar Natoa, odnosno između SAD i evropskih zemalja. Zaboravljamo da se ovo ne dešava prvi put. Godine 2003. Donald Ramsfeld je iz Brisela, iz sedišta Natoa, izjavio da Nato više nije savez kakav je nekada bio i da to mora da se promeni. Prema njegovim rečima, postojale su zemlje koje više nisu bile saveznici SAD, kao i one koje su bile bliski saveznici Amerike. Od tada je počelo stvaranje takozvane 'Koalicije voljnih', a SAD su, da bi vodile rat u Iraku, pridružile ne samo zemlje poput Albanije ili nekih drugih, već i države koje nisu imale veze sa Balkanom ili Evropom, već su jednostavno bile američki saveznici u tom novom vojnom, odnosno geopolitičkom poduhvatu“, kaže on.