U Briselu ništa novo: Sledeća šansa za dijalog tek posle letnjeg odmora

U jučerašnjoj rundi tehničkog dijaloga u Briselu, tokom koje su vođeni odvojeni razgovori emisara EU Miroslava Lajčaka sa glavnim pregovaračima Beograda i Prištine Petrom Petkovićem i Besnikom Bisljimijem, nije došlo do bilo kakvog približavanja stavova, a sledeća šansa za napredak uslediće tek krajem leta, posle kolektivne pauze zbog odmora EU administracije, najavljuju sagovornici Kosovo onlajna.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je posle sastanaka sa Lajčakom i generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom da "nismo na putu koji bi nam garantovao bezbednost". On je rekao da je posle onoga što se juče desilo u Briselu jasno da Priština ne želi ništa da učini na deeskalaciji situacije, zbog čega ne može da bude optimista.
Ukazao je i da zbog ponašanja Prištine kosovsko pitanje sve više postaje bezbednosni, a ne politički problem. S obzirom na to da je prema Rezoluciji 1244 Saveta bezbednosti UN NATO odgovoran za bezbednost na Kosovu, Vučić je od Stoltenberga zatražio da Kfor tu bezbednost obezbedi i Srbima.
Srpski predsednik je Stoltenbergu u pisanoj formi dostavio sve dokaze o tome što je učinjeno protiv srpskog naroda, o napadima na Srbe, na ambulantna kola, koliko Srba je upucano, protivpravno uhapšeno, video snimke na kojima se vidi da se Srbi koji su uhapšeni drže u pritvoru iako nisu ništa učinili.
"Zatražili smo da NATO preuzme kontrolu i osigura bezbedan život Srbima na Kosovu. Hoće li biti većeg pomaka, ostaje da se vidi. Kada bih morao da pronađem zajednički imenitelj razgovora sa Lajčakom i Stoltenbergom to je želja da se dođe do deeskalacije što pre, a to neće biti lako, imajući u vidu predstavnika Albanaca na današnjem sastanku“, naglasio je Vučić.
S druge strane, glavni pregovarač Prištine Besnik Bisljimi posle razgovora koje je imao s Lajčakom, samo je izneo "začuđenost zbog toga što šef evropske diplomatije Đuzep Borelj nije predložio ukidanje kaznenih mera", koje su EU i SAD uvele Kosovu zbog odbijanja da deeskalira situaciju na severu.
Sagovornici Kosovo onlajna u ovoj Bisljimijevoj poruci vide još jednu potvrdu sumnji da je smanjenje broja pripadnika Kosovske policije za 25 odsto u okolini opštinskih zgrada na severu od starta bio "trik".
Rajko Petrović iz Instituta za evropske studije kaže za Kosovo onlajn da se juče u Briselu, nažalost, desilo nešto što je bilo potpuno očekivano.
"Razgovori nisu doneli nikakav pomak u rešavanju postojeće krize, a razlog za to je da, s jedne strane, Kurti, bez obzira na poruke koje u poslednjih nekoliko dana šalje, da zapravo ne želi da se dijalog nastavi. I dalje nastavlja svojim putem pretnji, pritisaka i ucena sa ciljem da u potpunosti eliminiše svako prisustvo države Srbije i Srba sa KiM. Sa druge strane, veoma je indikativno ono što je rekao Vučić, da je Kfor, odnosno NATO, taj koji, ukoliko bude hteo, može da smiri i disciplinuje Kurtija i da na taj način zaštiti Srbe na KiM", kaže Petrović.
Za njega je od ponašanja Kurtija, koji je, navodi, ipak samo jedan instrument u rukama zapadnih centara moći, veći problem to što Kfor ne pokazuje nameru da, ne samo da obuzda Kurtija, neko ni da zaustavi naoružavanja tzv. Kosovskih bezbednosnih snaga, sa pristiglim dronovima bajraktarima iz Turske, ukazujući da se time krše mnogi principi i sporazumi.
"Sve ukazuje na to da će Kurti ubuduće samo radikalizovati svoje poteze. U celom kontekstu kosovske krize jako je važno što je došlo do sastanka Vučića i Stoltenberga. To govori o čemu je reč na prostoru Kosova. Glavni je NATO, oni su ti koji stoje iza Albanaca. Mi smo vodili pregovore sa EU i SAD. Specijalni izaslanik SAD Gabrijel Eskobar nedavno je izjavo da nema potrebe da se format pregovora o konačnom statusu Kosova izmesti sa nivo EU na direktno nivo umešanosti SAD, jer on smatra da je Uniji dodeljena ta uloga i da to u poslednjih deset godina dobro rade. Eskobar je istakao i da se vizije Kosova u budućnosti, kada je reč o američkoj administraciji i Kurtiju, razlikuju samo u taktici, ali ne i u konačnom cilju", ističe Petrović.
On još jednom naglašava da je teško očekivati da će se pregovori nastaviti pre jeseni, a i kada se nastave pitanje je da li će biti pomaka i kakav će biti njihov ishod.
"Do nastavka dijaloga možda bi moglo da dođe ranije, u slučaju neke veće eskalacije, a možda Kurti i pokuša da iskoristi period odmora institucija EU da realizuje neke svoje ciljeve. Dobra stvar je što i Eskobar i Lajčak istiću da je formiranje Zajednice srpskih opština nužna stvar, ali drugo je pitanje koliko će to biti sprovedeno u praksi. Mislim da su pregovori Beograda i Prištine došli u ćorsokak i da srpska strana nije spremna da čini bilo kakve ustupke ubuduće ukoliko se ne ispoštuju neke stvari koje mi smatramo crvenim linijama, a to je formiranje ZSO, novi izbori na severu koji će rezultirati srpskim predstavnicima u lokalnoj vlasti, jer tamo Srbi čine više od 90 odsto stanovništva. I naravno, prestanak progona, hapšenja", navodi naš sagovornik.
Povodom Bisljimijevog čuđenja što Kosovu nisu ukinute kaznene mere, Petrović kaže da to pokazuje da je predsednik Vučić bio potpuno u pravu kada je upitao "koja je razlika između toga da vas neko bije 100 odsto ili 75 odsto, kad vas i dalje bije".
"Povlačenje 25 odsto policije iz opština na severu je definitivno bio trik Prištine. Možda planiraju da organizuju izbore na neki takav, sporan način. Bisljimi je samo čovek koji je u Brisel i došao kao glasnogovornik Kurtija. Svakako ohrabruje što EU nije povukla paket sankcionih mera protiv Kosova. To je prvi put da EU pokušava da drži nešto izbalansiraniji stav, mada je to i dalje daleko od nekog neutralnog stava. Bitno je i da su srpska država i njene bezbednosne strukture uvek bile korak ispred tzv. kosovskih i mi smo sve te informacije praktično imali i pre nego što su neki Kurtijevi potezi bili realizovani. Treba uzeti sa maksimalnom pažnjom reči Vučića koji je rekao da očekuje teška vremena na Kosovu, ali ohrabruje njegova poruka da nema potrebe za brigom i da je država spremna da odgovorio na sve izazove", zaključuje Petrović.
I analitičar Centra za društvenu stabilnost Nemanja Zavišić smatra da su pregovori Prištine i Beograda u kojima posreduje EU dospeli u ćorsokak.
"Pretpostavljam da do početka septembra neće biti novih rundi razgovora, ali ne vidim da bi i nakon toga razgovori koji eventualno uslede mogli imati neki rezultat. Sve dok je Kurti na vlasti u Prištini, šanse za normalizaciju odnosa praktično ne postoje i imaćemo svojevrsan krizni menadžment. Kurti je u prethodnom periodu pokazao da ga mišljenje EU apsolutno ne zanima i da je jedino spreman da sluša Amerikance. U tom smislu, ne vidim da će taj briselski dijalog u vremenu koje je pred nama imati ikakve konkretne rezultate. Jer činjenica je da EU u poslednjih 10 godina nije pokazala da ima politički autoritet i kapacitet da obezbedi da se bilo šta što je dogovoreno i potpisano u Briselu sprovede na terenu. Ako ZSO čekamo već više od decenije, kako neko može da nam garantuje da će bilo kakav eventualni budući sporazum biti ispoštovan", pita Zavišić.
Povodom razgovora koje je juče u Briselu predsednik Vučić imao sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom i predstavnikom EU Miroslavom Lajčakom, Zavišić ukazuje da svakako dobro to što se ponovo čula srpska strana.
"Predsednik je izneo naše viđenje situacije u južnoj pokrajini i jasno predstavio dokaze o svemu što Kurtijev režim radi protiv srpskog naroda. Potpuno je jasno da su na KiM mir i stabilnost ozbiljno ugroženi destruktivnim ponašanjem Kurtija, a jedino Kfor u ovom trenutku ima mandat, dakle i pravo i obavezu, da osigura bezbednost u pokrajini. U tom smislu razgovor sa Stoltenbergom je izuzetno važan, jer zapravo NATO u ime i za račun UN, u sastavu misije Kfora, vrši bezbednosnu misiju. Prema tome, oni su prava adresa kojoj se treba obratiti i jučerašnji sastanak je u tom smislu opravdan i krajnje nužan", kaže on.
Po njemu, da li će doći do deeskalacije zavisi pre svega od političke volje ključnih zemalja političkog Zapada.
"Nažalost, imajući u vidu da su to zemlje koje su priznale nezavisnost Kosova, do sada nismo od njih videli mnogo razumevanja za naše argumente i stavove. Oni svakako u ovom trenutku imaju dovoljno vojnih kapaciteta da odstrane ROSU sa severa KiM i obuzdaju Kurtijev progon srpskog naroda, i ostaje samo pitanje da li će to uraditi ili ne. Dakle, rekao bih da je potpuna odgovornost za dalji razvoj situacije upravo na političkom Zapadu jer od njih zavisi koliko će daleko Kurti biti spreman da ide daleko u svojim snovima o izazivanju novog rata", ističe Zavišić.
0 komentara