Albanci obeležavaju Dan zastave u znak sećanja na 28. novembar 1912. godine

Zastava Albanije
Izvor: Klan Kosova

U Albaniji, kao i u svim albanskim zajednicama van matice, danas se obeležava Dan albanske zastave. Ovaj praznik slavi se i na Kosovu, gde je danas neradni dan.

Jedan od najvažnijih datuma u albanskoj istoriji slavi sećanje na 28. novembar 1912. godine – dan kada je u Valoni proglašena nezavisnost Albanije od Osmanskog carstva. Zemlja je obuhvatila četiri osmanska vilajeta: Skadarski, Kosovski, Bitoljski i Janjinski, čime je stvoren temelj moderne albanske države.

Nakon što je usvojen akt o nezavisnosti, jedan od najistaknutijih albanskih političara u to vreme Ismailj Ćemali izašao je na terasu i razvio crvenu albansku zastavu sa crnim dvoglavim orlom, pa se i danas ovaj dan proslavlja upravo isticanjem zastave na domovima i institucijama.

U decembru iste godine, Skupština Valone je izabrala prvu privremenu Vladu Albanije, upravo na čelu sa Ćemalijem. Uspostavljeno je i veće staraca, koje je pomagalo Vladi na dužnosti. Organizovanje narodne vojske povereno je Rizi-beju iz Đakovice i Isi Boljetincu. Skupština je za albansku nacionalnu zastavu izabrala crvenu zastavu sa dvoglavim orlom Skenderbega.

Naredne godine, na Londonskoj mirovnoj konferenciji albanski predstavnici su tražili i međunarodno priznanje nezavisnosti, pozivajući se na pravo na samoopredeljenje.

Međutim, Londonski ugovor o miru 1913. godine nije priznao albansku nezavisnost u punom smislu, jer je veliki deo teritorija Albanije podeljen između Srbije, Grčke i Crne Gore. Ipak, Ćemali je uspeo da pridobije podršku Austrougarske i Italije i na njihovo insistiranje stvorena je autonomna Albanija u granicama koje odgovaraju današnjoj Albaniji.

Ideja o „velikoj Albaniji“ koju i dan danas promovišu mnogi Albanci potekla je još iz vremena Prizrenske lige 1878. godine. U pitanju je bila organizacija koja se zalagala za prava Albanaca unutar Otomanskog carstva, kao i za očuvanje albanskog teritorijalnog integriteta. upravo obuhvatajući prostor tadašnja četiri vilajeta – Kosovski, Bitoljski, Skadarski i Janjinski.