Eparhija raško-prizrenska: U pogromu 2004. oskrnavljeno ili potpuno uništeno 35 crkava i manastira

Eparhija raško-prizrenska povodom 18. godišnjice pogroma nad srpskim i nealbanskim stanovništvom na Kosovu i Metohiji podsetila je da je u ta dva dana osknavljeno ili potpuno uništeno 35 crkava i manastira, kao i da je nestalo ili oštećeno više od deset hiljada vrednih fresaka, ikona, putira i mnogo drugih crkvenih relikvija.
Eparhija je objavila i spisak srušenih i zapaljenih crkava i manastira 17,18. i 19. marta 2004. godine:
1. Manastir Devič, Srbica, iz 1434. godine
2. Manastir Svetih Arhanđela, Prizren, 14. vek
3. Saborna crkva Svetog Đorđa, Prizren, 1887. godine
4. Crkva Vavedenja, Belo Polje, Peć, 16, 19. vek
5. Crkva Svetog Nikole, Priština, 19. vek
6. Crkva Uspenja Bogorodice, Đakovica, 16, 19. vek
7. Crkva Svetog kralja Uroša, Uroševac, 1933. godine
8. Crkva Bogorodice Ljeviške, Prizren, 1306/1307. godine
9. Crkva Svetog Nikole (Tutića), Prizren, 1331/1332. godine
10. Crkva Svetog Spasa, Prizren, 1330. godine
11. Crkva Vavedenja – Svete Nedelje (Markova), Prizren, 14. vek
12. Crkva Svetog Đorđa (Runovića), Prizren, 16. vek
13. Crkva Svetog Save, Kosovska Mitrovica, 1896. godine
14. Crkva Svetog Andreja Prvozvanog, Podujevo, 1930. godine
15. Crkva Svetog Nikole, Kosovo Polje, 1940. godine
16. Crkva Svetog arhanđela Mihajla, Štimlje, 1922. godine
17. Crkva Svetog Pantelejmona, Prizren, 14, 20 vek
18. Crkva Svetih Vrača, Prizren, 14, 19. vek
19. Crkva Svete Nedelje, Živinjane, 16, 19 vek
20. Crkva Svete Nedelje, Brnjača, Orahovac, 1852. godine
21. Crkva Svetog Lazara, Piskote, Đakovica, 1991/1994. godine
22. Crkva Svetog Ilije, Bistražin, Đakovica, 14. vek/1930. godine
23. Crkva Svetog Jovana Preteče, Peć
24. Crkva Svetog Jovana Preteče, Pećka Banja, 1997. godine
25. Crkva Svetog Ilije, Nekodim, Uroševac, 1975. godine
26. Crkva Svetog Petra i Pavla, Talinovac, 1840. godine
27. Crkva Rođenja Bogorodice, Softović, prva polovina 20. veka
28. Crkva Svetog Pantelejmona, Donja Šipašnica, Kosovska Kamenica
29. Crkva Svete Katarine, Bresje, Kosovo Polje
30. Crkva Svetog Ilije, Vučitrn, 1834. godine
31. Crkva Rođenja Bogorodice, Obilić, 20. vek
32. Crkva Svetog Petra i Pavla, Istok, 1929. godine
33. Crkva Svete Petke, Vitina
34. Zgrada Bogoslovije, Prizren, 1872. godine
35. Zgrada Vladičanskog dvora, Prizren, 20. vek
Kako je navedeno na sajtu Eparhije, kosovski Albanci su tokom pogroma, najpre u Kosovskoj Mitrovici, a potom i u drugim delovima Kosova i Metohije, organizovali proterivanje Srba, uništavanje njihove imovine i verskih objekata.
Povod za pogrom bila je nesreća u kojoj su se 16. marta trojica dečaka albanske nacionalnosti utopila u Ibru, u selu Čabra u Ibarskom Kolašinu, za šta su Albanci optužili Srbe. Tog dana je etnički očišćeno šest gradova i devet sela, a svoj dom moralo je da napusti više od 4.000 Srba.
Poginulo je osmoro Srba i 11 Albanaca, povređeno više od hiljadu ljudi a među njima i desetine pripadnika međunarodnih snaga.
Zapaljeno je ili teško oštećeno oko hiljadu srpskih kuća, deset srpskih škola, domovi zdravlja, pošte i druge institucije države Srbije. Srbi su proterani iz Kosova Polja, Obilića, Plemetine, Lipljana, Uroševca, Đakovice, Gnjilana a po drugi put iz svojih domova morali su da beže i Srbi iz Belog Polja kod Peći, gde su ponovo zapaljene sve povratničke kuće.
Iako se pogrom nad Srbima odigrao pred 38.000 vojnika KFOR i 8.000 UNMIK policajaca, koji su bili zaduženi za očuvanje bezbednosti svih koji žive na Kosovu, organizatori nasiljna nisu kažnjeni, a i oni koji su direktno učestvovali osuđeni su na minimalne zatvorske kazne.
0 komentara