Eparhija raško-prizrenska: U pogromu 2004. oskrnavljeno ili potpuno uništeno 35 crkava i manastira

17. mart 2004
Izvor: Eparhija Raško-prizrenska

Eparhija raško-prizrenska povodom 18. godišnjice pogroma nad srpskim i nealbanskim stanovništvom na Kosovu i Metohiji podsetila je da je u ta dva dana osknavljeno ili potpuno uništeno 35 crkava i manastira, kao i da je nestalo ili oštećeno više od deset hiljada vrednih fresaka, ikona, putira i mnogo drugih crkvenih relikvija.

Eparhija je objavila i spisak srušenih i zapaljenih crkava i manastira 17,18. i 19. marta 2004. godine:

1. Manastir Devič, Srbica, iz 1434. godine

2. Manastir Svetih Arhanđela, Prizren, 14. vek

3. Saborna crkva Svetog Đorđa, Prizren, 1887. godine

4. Crkva Vavedenja, Belo Polje, Peć, 16, 19. vek

5. Crkva Svetog Nikole, Priština, 19. vek

6. Crkva Uspenja Bogorodice, Đakovica, 16, 19. vek

7. Crkva Svetog kralja Uroša, Uroševac, 1933. godine

8. Crkva Bogorodice Ljeviške, Prizren, 1306/1307. godine

9. Crkva Svetog Nikole (Tutića), Prizren, 1331/1332. godine

10. Crkva Svetog Spasa, Prizren, 1330. godine

11. Crkva Vavedenja – Svete Nedelje (Markova), Prizren, 14. vek

12. Crkva Svetog Đorđa (Runovića), Prizren, 16. vek

13. Crkva Svetog Save, Kosovska Mitrovica, 1896. godine

14. Crkva Svetog Andreja Prvozvanog, Podujevo, 1930. godine

15. Crkva Svetog Nikole, Kosovo Polje, 1940. godine

16. Crkva Svetog arhanđela Mihajla, Štimlje, 1922. godine

17. Crkva Svetog Pantelejmona, Prizren, 14, 20 vek

18. Crkva Svetih Vrača, Prizren, 14, 19. vek

19. Crkva Svete Nedelje, Živinjane, 16, 19 vek

20. Crkva Svete Nedelje, Brnjača, Orahovac, 1852. godine

21. Crkva Svetog Lazara, Piskote, Đakovica, 1991/1994. godine

22. Crkva Svetog Ilije, Bistražin, Đakovica, 14. vek/1930. godine

23. Crkva Svetog Jovana Preteče, Peć

24. Crkva Svetog Jovana Preteče, Pećka Banja, 1997. godine

25. Crkva Svetog Ilije, Nekodim, Uroševac, 1975. godine

26. Crkva Svetog Petra i Pavla, Talinovac, 1840. godine

27. Crkva Rođenja Bogorodice, Softović, prva polovina 20. veka

28. Crkva Svetog Pantelejmona, Donja Šipašnica, Kosovska Kamenica

29. Crkva Svete Katarine, Bresje, Kosovo Polje

30. Crkva Svetog Ilije, Vučitrn, 1834. godine

31. Crkva Rođenja Bogorodice, Obilić, 20. vek

32. Crkva Svetog Petra i Pavla, Istok, 1929. godine

33. Crkva Svete Petke, Vitina

34. Zgrada Bogoslovije, Prizren, 1872. godine

35. Zgrada Vladičanskog dvora, Prizren, 20. vek

Kako je navedeno na sajtu Eparhije, kosovski Albanci su tokom pogroma, najpre u Kosovskoj Mitrovici, a potom i u drugim delovima Kosova i Metohije, organizovali proterivanje Srba, uništavanje njihove imovine i verskih objekata.

Povod za pogrom bila je nesreća u kojoj su se 16. marta trojica dečaka albanske nacionalnosti utopila u Ibru, u selu Čabra u Ibarskom Kolašinu, za šta su Albanci optužili Srbe. Tog dana je etnički očišćeno šest gradova i devet sela, a svoj dom moralo je da napusti više od 4.000 Srba.

Poginulo je osmoro Srba i 11 Albanaca, povređeno više od hiljadu ljudi a među njima i desetine pripadnika međunarodnih snaga.

Zapaljeno je ili teško oštećeno oko hiljadu srpskih kuća, deset srpskih škola, domovi zdravlja, pošte i druge institucije države Srbije. Srbi su proterani iz Kosova Polja, Obilića, Plemetine, Lipljana, Uroševca, Đakovice, Gnjilana a po drugi put iz svojih domova morali su da beže i Srbi iz Belog Polja kod Peći, gde su ponovo zapaljene sve povratničke kuće.

Iako se pogrom nad Srbima odigrao pred 38.000 vojnika KFOR i 8.000 UNMIK policajaca, koji su bili zaduženi za očuvanje bezbednosti svih koji žive na Kosovu, organizatori nasiljna nisu kažnjeni, a i oni koji su direktno učestvovali osuđeni su na minimalne zatvorske kazne.