Izveštaj o pravima srpskog naroda u regionu: Loš položaj Srba na Kosovu

Izveštaj o pravima Srba u regionu
Izvor: Printscreen

Položaj srpskog naroda na Kosovu je loš, a Srbima su osporena prava na ravnopravnost pred zakonom i prava da budu prisutni u vlasti, navodi se u Izveštaju o političkim pravima srpskog naroda u regionu koji je predstavio Napredni klub.

Za takvo stanje odgovornost je na vlastima u Prištini zbog, kako se navodi u Izveštaju, nepoštovanja postignutih sporazuma, ali i u delu međunarodne zajednice, pre svega Berlinu i Londonu, prenosi RTS.

Jedan od zaključaka Izveštaja je i da u brojnim državama regiona Srbi ne mogu da ostvare ni minimum političkih prava, dok se nešto bolje stanje beleži u Republici Srpskoj i Crnoj Gori. Autori preporučuju snažniju institucionalnu podršku i veća ulaganja u srpske zajednice u okruženju.

„Moram da kažem da je Hrvatska izvor svih problema koje Srbi imaju na Balkanu, jer je dala model još pre 1918. kako treba obespravljivati Srbe. Nažalost, Hrvatska je od ulaska u EU država koja ima ozbiljne identitetske probleme, ona ih rešava tako što produbljuje i proširuje mržnju prema srpskom narodu“, kaže jedan od autora izveštaja istoričar Čedomir Antić.

Zbog lošeg stanja političkih prava Srba u regionu, korice izveštaja gotovo deceniju bile su crne, a ove godine odabrana je svetlija nijansa, što autori objašnjavaju kao poboljšanje položaja Srba u Republici Srpskoj i Crnoj Gori.

Navode da Srbi u Crnoj Gori učestvuju u vlasti, da imovina Srpske pravoslavne crkve više nije ugrožena kao ranije, ali i da ostaje zahtev da srpski jezik, kojim govori više od 43 odsto građana, dobije status službenog jezika. Situacija u Republici Srpskoj je, kažu, relativno dobra, ako se izuzmu pritisci Sarajeva.

„U Federaciji je situacija drugačija, Srbi su tamo konstitutivni narod, ali sa minimumom prava. Vrlo je slaba upotreba srpskog jezika, vrlo mali su zastupljeni u institucijama sistema, čine manje od 1 posto u državnoj upravi“, navodi jedan od autora izveštaja Lazar Janošević.

Za Rumuniju i Mađarsku, autori bi birali bele korice. U tim državama, navode, Srbi uživaju sva prava - od političkog predstavljanja do upotrebe jezika. Na suprotnom polu nalaze se Slovenija i Albanija.

„Tamo se ne poštuju prava Srba, čak u obe države Srbi nisu priznati kao nacionalna manjina. I u Albaniji i u Sloveniji Srbi nemaju kroz školski sistem obezbeđeno učenje na maternjem jeziku, već to čine kroz kurseve koji su paralelni sa redovnom nastavom“, objašava jedan od autora izveštaja i predstavnik Naprednog kluba Igor Vuković.