Na Kosovo se vratilo manje od 30.000 raseljenih

Na Kosovo se vratila 28.111 osoba, od oko 220.000, koliko je raseljeno tokom i nakon sukoba '98 i '99 godine, uključujući i nasilje iz 2004. godine, saopštio je danas OEBS u Prištini, predstavljajući izveštaj "Procena dobrovoljnog povratka na Kosovo" kao i dokumentarni film o povratku pod nazivom "Biti svoj na svome".

Izveštaj OEBS-a obuhvata povratak raseljenih od 2015. do kraja 2018. godine i pokazuje da se u tom periodu na Kosovo vratilo 2.209 raseljenih osoba.

Većinu povratnika, u te četiri godine čine Srbi (1.009), zatim Egipćani (417), Romi (357) i Aškalije (218), a među povratnicima Albanci čine najmanji broj, njih 112 se vratilo u Severnu Mitrovicu i Zvečan.

Prema izveštaju, Srbi su se uglavnom vratili u opštine u kojima čine većinsku zajednicu, kao što su Štrpce, Gračanica, Novo Brdo i Ranilug, ali je primetan povratak i u druga mesta, uključujući Obilić, Istok, Klinu i Gnjilane.

Izveštaj OEBS-a pruža pregled pravnog okvira koji se koristi u procesu povratka, kao i njegovu primenu na Kosovu, uključujući informacije o imovinskim pravima relevantnim za raseljena lica i povratnike, procenu bezbednosne situacije za povratnike i pregled procesa pronalaženja trajnih rešenja za raseljena lica sa Kosova.

Dokumentarni film predstavlja uvid u pojedinačne slučajeve raseljenih lica i poteškoće sa kojima se suočavaju nakon povratka na Kosovo i pruža drugačiju perspektivu, pružajući lične i ljudske priče. 

Tokom predstavljanja izveštaja šef  Misije OEBS na Kosovu Jan Bratu, istakao je važnost poštovanja prava povratnika.

„Raseljena lica treba da budu u mogućnosti da se slobodno kreću, da budu sigurni u svojim domovima i da ne budu diskriminisani. Pravo na povratak je sadržano u međunarodnom pravu i zagarantovano ustavom i zakonodavstvom Kosova“, istakao je Bratu.

U četiri godine praćenja statistike povratka, taj period prema misiji OEBS na Kosovu , obeležili su značajni događaji poput početka izgradnje velikog povratničkog naselja "Sunčana dolina" u Zvečanu u junu 2016. godine, zatim protesti protiv povratka raseljenih Srba u selu Mušutište u Opštini Suva Reka u avgustu 2016. godine i spontani povratak 13 kosovskih Srba u selu Ljubožda u opštini Istok u martu 2017. godine.

U 2018. godini bezbednosni incidenti uticali su na posete raseljenih lica srpskim pravoslavnim verskim lokalitetima, u Đakovici, Donjem Petriču, Klini i Studenici.

OEBS ocenjuje da skoro dvadeset godina od završetka sukoba na Kosovu, uprkos značajnoj međunarodnoj pomoći i ciljanim programima, veliki broj raseljenih lica unutar i van Kosova, nije pronašao održiva rešenja koja bi im omogućila da žive stabilno i dostojanstveno.

Niska stopa povratka i trendovi smanjenja broja potvrđuju da i dalje postoje problemi koji otežavaju povratak, uzimajući u obzir da i dugotrajno raseljenje samo po sebi dovodi do manjeg interesovanja za povratak, navodi se u izveštaju.

Takođe, OEBS podseća da je u januaru 2018. godine usvojena, kao i da je stupila na snagu Uredba br. 1/2018 o povratku raseljenih lica i trajnim rešenjima, koja predstavlja značajan korak u objedinjavanju procedura i koordinaciji između različitih mehanizama aktivnih u procesu povratka, ali centralizuje poziciju odlučivanja kada je u pitanju pružanje hitne pomoći.

Imovinska pitanja usporavaju povratak

OEBS na Kosovu na osnovu aktivnosti sprovedenih da bi se podržao povratak, zaključuje da opštine često na sistematski način ne poštuju svoje obaveze, jer opštinski mehanizmi ne funkcionišu redovno.

Imovinska pitanja i dalje usporavaju napredak u pogledu povratka. Bespravno ponovno zauzimanje imovine i prepreke u dodeli zemljišta za programe stambene pomoći, ometaju raseljena lica u ostvarivanju njihovih imovinskih prava.

Bezbednosni incidenti i protivljenje povratku od strane primajuće zajednice i dalje utiču na povratnike. Iako većina incidenata uključuje sitan krimina, oni i dalje negativno utiču na percepciju povratnika o sigurnosti, posebno kada prijavljeni slučajevi ostaju nerešeni, a počinioci neidentifikovani.

U preporukama OEBS poručuje kosovskim institucijama da unaprede institucionalnu saradnju između vladinih i opštinskih institucija kroz odgovornosti koje će olakšati proces povratka.