Posle obilnih padavina nivo Badovačkog i Batlavskog jezera porastao više od tri metra

Nivo akumulacionih jezera, Badovačkog i Batlavskog, iz kojih se stanovništvo Prištine snabdeva vodom, povećan je više od tri metra, nakon obilnih kiša, koje su uzrokovale poplave u mnogim delovima Kosova, piše Ekonomija Onlajn.
Izvršni direktor JP "Vodovod" Sokolj Džafa potvrdio je za taj portal da je nivo vode u Badovačkom jezeru porastao za 3,25 metara, a u Batlavskom za 3,2 metra.
"Kiše su izazvale poplave, ali je dobra stvar što su ispunile jezera. Operativni deo kriznog štaba za upravljanje pandemijom je aktivan i povećan zbog turbulencija, ovaj izazov će se sigurno nastaviti, pokušavamo da građane opskrbimo vodom i istovremeno prikupimo količinu u sistemu za distribuciju vode. Padavine sun am pomogle jer su jezera bila na niskom nivou vode. Zahvaljujući kišama nivo ovde na Badovačkom jezeru je porastao 3,25 metara, a na Batlavskom 3,2 metra", rekao je Džafa.
Pored povećanja količine vode, kiše su uticale i na kvalitet vode za piće, uzrokujući prekide snabdevanja vodom danima u nekim naseljima i selima.
Džafa je istakao da je "Vodovod" bio prmoran na prekid vodosnabdevanja, kako bi bio osiguran kvalitet u skladu sa standardima za upotrebu vode za piće.
"Srećom imamo timove za hitnu rekciju u kriznim situacijama. Izgradili smo kapacitete u pogledu kvaliteta vode i laboratorije su radile 24 sata pored postrojenja, i tim za održavanje je radio 24 sata, pomažući građanima svuda gde je bilo poplava. Uključujući selo Kosovo Polje, gde smo bili primorani da primenimo strogo snabdevanje vodom kako bismo zaštitili kvalitet, zatim bunare u Vragoliji koji snabdevaju neka sela oko Slatine, kojima smo bili primorani da prekinemo vodu jer su svi bunari poplavljeni. Imali smo problema sa kanalom Ibar-Lepenac gde su fabrički cevovodi bili potopljeni. Prekinuli smo vodu kako bi osigurali kvalitet vode za piće. Od juče smo se vratili u normalu i vodu tretiramo kako bismo zaštitili kvalitet vode za piće. Najveći problem je deo podzemnih resursa jer im je potrebno duže vreme. Deo površinskih izvora je prvi na udaru, kada oba jezera imaju normalno povećane nivoe turbulencije. U slučaju kada vidimo da postoji turbulencija, uzimamo uzorke i dezinfikujemo tamo gde je neophodno, gde ima bakterija", dodao je Džafa.
Izgleda je Srbija sigurna da će Jezero Gazivode vrlo uskoro ostati srpsko jer u suprotnom sprema se radikalan potez a on je skretanje reke Ibar kod Ribarića kanalom Ibar-Raška-Ibar i isušivanja Gazivoda.