Promocija knjige pesama Aleksandra Dunđerina u mitrovačkom "Akvarijusu"

Promocija knjige pesama Aleksandra Dunđerina
Izvor: PTC Akvarijus

Knjiga pesama Aleksandra Dunđerina "Promeniti naslov" u sredu će biti premijerno predstavljena mitrovičkoj publici, u Privatnom kulturnom centru "Akvarijus".

Promocija će biti u sredu uveče, u 20.30 časova

Pored autora, o knjizi će govoriti i njegove kolege, recenzenti Živojin Rakočević, Žarko Milenković i Ivana Vanovac.

U scensko-poetskom delu večeri glumica Snežana Džogović i Darija Mašković izvešće performans inspirisan Dunđerinovom poezijom.

Ulaz je slobodan, a svi posetioci imaće priliku da kupe knjigu po specijalnom popustu.

Izdavač knjige je Društvo književnika KiM.

Aleksandar Dunđerin je autor više stotina studija, eseja, kritika, članaka, prikaza, publicističkih radova, priča i pesama objavljenih u mnogim zbornicima, umetničkoj periodici, nedeljnicima, dnevnim listovima i portalima.

Napisao je knjigu umetničke proze "U napukloj ljusci" 2002, dramu "Beg od ničega" 2004, knjigu eseja i kritika "Demoni odlaze I", 2014. i knjigu razgovora i polemika "Demoni odlaze II", 2014.

Živeo je i radio u Novom Sadu, Beogradu i u više gradova u Poljskoj. Poslednjih deset godina živi i stvara u Severnoj Mitrovici gde zajedno sa suprugom Miljanom vodi Privatni kulturni centar "Akvarijus".

U recenziji "Geografija prezrenih zavičaja" Živojin Rakočević u Dunđerinovoj knjizi pronalazi odjeke Miloša Crnjanskog:

"Njegove slike jesu uvek u funkciji priče, a pesničko ja traži svoju bolnu posebnost u geografiji prezrenih zavičaja. Zbog toga je panonsku i kosovsku ravnicu mogla povezati surovo tačna poetika Miloša Crnjanskog, rodoljublje kao mera ličnog doprinosa i usmerenosti na realnost, kao i ljubav prema ženi koja će doslikati, dopisati i dopevati sve ono što mu nedostaje. Aleksandar Dunđerin vek posle Miloša Crnjanskog i njegovog zaključka da nijedna zastava naša nije, samouvereno parodira na opšte poznati predložak. Klasično književno obrazovanje od Homera, Knjige o Jovu, fragmenata svetootačke literature, do savremene eksplicitnosti Milene Marković i korona virusa koji se glasno smeje na TV-u daju ovoj zbirci formu ciklične zaokruženosti i prevrednovanje 'čovjeka zastrašenog'", ističe Rakočević.

Osvrćući se na postupak navodnog "skrnavljenja poezije" i navodne (auto)cenzure Ivana Vanovac se u tekstu "Skrnavljenje poezije, istine radi" pita "Šta je vredno takve žrtve?" i zaključuje:

"Istina je jedina vredna takve žrtve. Istina o ljubavi koja nikada nije grešna. Istina o grehu neispovedanom zbog stida. Istina o stidu koji osećamo jer pristajemo na cenzuru zbog straha. Istina o strahu da sa Metohijom pod debelim markerom, Kosovo nam se sveti. Istina o Kosovu koje je Aleksandrova odrednica, njegova definicija, trenutak i mesto njegove katarze. Tih istina radi, Dunđerin je oskrnavio poeziju. Blasfemijom se bori protiv blasfemije. Cenzurišući pesmu, on skida cenzuru sa svega napisanog", navodi Vanovac.

Treći recenzent knjige, pesnik i kritičar Žarko Milenković, zapaža da je poezija "Promeniti naslov" nastajala na osećanju "(ne)slobode" te ističe da ova zbirka "pokazuje snagu slobode".

"Na to nas, čak, i vizuelno, grafičko oblikovanje zbirke upućuje, jer nam dopušta da pesme preobražavamo onako kako želimo, brišući ili pak dopisujući stihove. Štaviše, slobodni smo, i da joj promenimo naslov, a ako to nije sloboda (i ljubav) šta onda jeste", zaključuje Milenković.