Vladika Tihon: Velike vrednosti obavezuju čoveka, moramo braniti naše nasleđe na Kosovu

Vladika Tihon
Izvor: Kosovo Online

Episkop moravički i vikar patrijarha SPC vladika Tihon izjavio je u vaskršnjem intervjuu za Kosovo onlajn da je ključna poruka ovog praznika pobeda nad smrću. On je naglasio važnost odbrane srpske baštine na Kosovu i objasnio da Srbi ostaju i opstaju na Kosovu zato što je teško „ostaviti vekove i vekove“, a „velike vrednosti obavezuju čoveka“.

Piše: Đorđe Barović

„Poruka Vasrksa je pobeda nad smrću. Kao što je Hristos vaskrsao iz mrtvih, postao prvi takav, tako mi očekujemo pobedu nad smrću i večni život za sve ljude, pobedu nad svim problemima i mukama ovoga sveta i uspostavljanje carstva božijeg“, poručio je episkop Tihon.

Naglašavajući da je Vaskrs najvažniji od svih praznik koje hrišćani obeležavaju, daje objašnjenje i zbog čega se ovaj praznik neretko naziva i Pashom.

„U Starom zavetu praznik Pasha je najpre bio porodični praznik starozavetnog naroda kojim su oni obeležavali izlazak iz egipatskog ropstva o kome govori Sveto pismo. Kasnije taj porodični praznik postaje više hramovni, starozavetni praznik. U čekanju Pashe, u vreme Hristovo, posle njegovog raspeća, u toku obeležavanje tog praznika, desilo se vaskrsenje Hristovo. Hristos je vasrksao u nedelju i mi sada njegovo vasrksenje iz mrtvih nazivamo Pashom. Dakle, taj starozavetni praznik je apsolutno je nadgrađen novozavetnim vaskrsenjem Hristovim“, kazao je ovaj vladika.

Komentarišući sve češće napade na srpsku crkvu na Kosovu episkop moravički i vikar patrijarha srpskog Tihon naglašava važnost njene odbrane.

„Ako ne budemo dobro branili našu baštinu i naše nasleđe drugi dođe i prisvaja. Tako je u celom svetu. Što je globalna situacija teža to je ovo važnije da se vežemo za molitvu i kako kaže starac Siluan: ’imamo duhovni mir bez koga nema spasenja’“, poručio je vladika Tihon.

Dugogodišnji iguman manastira Studenica, ovaj episkop se nedavno vratio sa Kosova gde je posetio Pećku patrijaršiju.

Upitan da prokomentariše aktuelnu situaciju odgovara da je umesto „težine“ osetio lepotu.

„Bio sam u Metohiji sa prijateljima, u Pećkoj patrijaršiji i mi smo se tamo molili Bogu u našoj velikoj svetinji, grobnom mestu mnogih arhiepiskopa i patrijararha. I nismo mogli da osetimo težinu boravka tamo, ali smo osetili lepotu“, kazao je ovaj episkop SPC.

Dodaje da je Pećku patrijaršiju tada posetio veliki broj pravoslavnih vernika, posebno onih sa Kosova što ukazuje na njihovu posvećenost veri i crkvi.

„I sve ono što bih mogao da kažem njima već govori sama svetinja i sami ti sveti manastiri“, istakao je vladika Tihon.

Smatra da se Srbi bore da ostanu i opstanu na Kosovu zato što „velike vrednosti obavezuju čoveka“.

„Teško je ostaviti lepotu. Teško je ostaviti vekove i vekove. Naš narod ume i da trpi, ume i da čeka, ume i da se moli Bogu u tom trpljenju i čekanju i u nekoj meri je tako i danas“, naglasio je Tihon.

Objašnjava da aktuelni napadi na srpsku crkvu na Kosovu nisu novina, a da je na Srbima da je sačuvaju kroz posvećenog i ulaganje u očuvanje baštine.

„Kroz istoriju sveta nema ništa dugoročno stabilno bez nekog napora i ulaganja. Dakle, ako mi nešto volimo i nešto je naše, a nedovoljno se trudimo da tu ljubav pokažemo ili nismo u istorijskoj situaciji da tu ljubav pokažemo, onda nam to drugi uzimaju. To je bilo u ranijim periodima i tako je i danas. Mi moramo voleti naše svetinje, moramo voleti našu baštinu, moramo ulagati u našu baštinu i jedino tako je možemo i odbraniti“, naglasio je episkop moravički i vikar patrijarha srpskog.

Uveren je da obilje naučne građe dovoljno da bi se suprostavilo pokušajima prisvajanje srpske baštine na Kosovu, ali da je i pored toga potrebno ulagati u nove sadržaje i to približiti javnom mnjenju u inostrastvu.

„Naši naučnici, naši istoričari: istoričari umetnosti, književnosti, teolozi mnogo dobro su obradili našu baštinu, naše manastire, naše nasleđe. I samo treba to što je već dobro obrazloženo da dublje uđe u naš narod, a istovremeno da uđe dublje i van našeg naroda. Treba da se ulaže u kvalitetne monografije za strance, da se o tome prave filmovi, da se radi sve ono što neki drugi rade u vezi sa svojom baštinom. To je po meni način da mi budemo bezbedniji, dakle samo velikim posvećivanjem našoj baštini“, zaključio je vladika Tihon.