Đokutaj: Odluka nemačke vlade o kvotama nije zatvaranje puta, ali će stvoriti probleme

Stručnjak za ekonomiju i zapošljavanje iz Albanije Eduard Đokutaj ocenio je za Kosovo onlajn da odluka Nemačke da od 2027. godine prepolovi godišnju kvotu za radnike sa Zapadnog Balkana neće zatvoriti put ka zapošljavanju u toj zemlji, ali će stvoriti probleme za radnike i države regiona. Prema njegovim rečima, posledice će se razlikovati od zemlje do zemlje, u zavisnosti od broja ljudi koji odlaze i zanimanja u kojima su zaposleni, dok su među najzastupljenijim sektorima zdravstvo, građevina i turizam.

​Đokutaj je za Kosovo onlajn rekao da se smanjenje kvote odnosi na ceo Zapadni Balkan, a posebno na radnike koji nemaju specifične stručne kvalifikacije, ali poseduju veštine potrebne za uslužne delatnosti i osnovna zanimanja.

„Ova odluka nije zatvaranje puta ka zapošljavanju u Nemačkoj, ali je broj mesta smanjen. Nemačka pravi planove jer u toj zemlji trenutno postoji više od 170 zanimanja u kojima nedostaje radnika. Želi da napravi bolju preraspodelu zaposlenih i planiranje koje se ne odnosi samo na zemlje Balkana“, naveo je Đokutaj.

Prema njegovoj oceni, smanjenje kvote moglo bi da utiče na sklapanje ugovora o radu, raspoređivanje radnika u gradovima u kojima će biti zaposleni i pronalaženje alternativnih mogućnosti za zapošljavanje. Očekuje i da bi ova odluka mogla da podstakne zemlje regiona da preispitaju unutrašnju politiku i strategije u vezi sa organizovanim odlaskom radne snage.

Govoreći o tome koje bi zemlje mogle da budu najviše pogođene, Đokutaj je ukazao na Srbiju i Severnu Makedoniju, ali i na Albaniju, iz koje je, prema njegovim rečima, veliki broj zaposlenih otišao u Nemačku na duži period.

„Većina radnika iz Albanije zaposlena je u zdravstvu, građevinskoj industriji i turizmu, odnosno u kulinarstvu i srodnim delatnostima. Srbija ima više zaposlenih u građevinskom sektoru, u kojem je specijalizovana, ali i u tehničkim i zdravstvenim službama“, rekao je Đokutaj.

On je naglasio da među zemljama Zapadnog Balkana postoje sličnosti, ali i razlike u strukturi radne snage koja odlazi u Nemačku. Zbog toga, kako je ocenio, posledice smanjenja kvote neće biti jednake za sve države niti će podjednako pogoditi sva zanimanja.

Đokutaj je ukazao i na protivljenje nemačkih građevinskih kompanija ovoj odluci, navodeći da one strahuju od gubitka radnika koji su im potrebni za poslovanje. Reč je, kako je istakao, ne samo o radnicima za osnovne poslove već i o kvalifikovanim zanatlijama, poput zidara, električara, vodoinstalatera i zavarivača, za kojima potrebe i dalje rastu.

„Kada je reč o Albaniji, potrebno je razmotriti kako da se zemlja prilagodi novim okolnostima, naročito u zdravstvenom sektoru, iz kojeg je značajan broj kvalifikovanih radnika otišao u Nemačku. Za zapošljavanje u tom sektoru postoje posebni postupci i uslovi u vezi sa priznavanjem stručnih kvalifikacija, zbog čega bi Albanija trebalo da preispita svoju strategiju i način koordinacije“, naveo je Đokutaj.

Navodeći da su među traženim zanimanjima i kuvari i konobari, Đokutaj kaže da su njihova očekivanja u Nemačkoj često veća od onoga što ih dočeka po dolasku.

„Odlaze zbog bolje plate i budućnosti, ali se suočavaju sa problemima. Zbog nedovoljnog poznavanja tržišta rada i svojih prava mogu biti u nepovoljnijem položaju u odnosu sa poslodavcima, što im otežava ostvarivanje ciljeva zbog kojih su otišli“, naveo je Đokutaj.

Prema njegovim rečima, uspeh radnika u Nemačkoj zavisi i od mogućnosti da unaprede stručna znanja i razvijaju se u sredinama sa većim brojem industrija i delatnosti. Takvo iskustvo može da im pomogne da steknu profesionalnu sigurnost i ostvare stabilnije prihode, a deo zarade šalju u zemlju porekla kroz doznake.

„Prepreke sa kojima se radnici suočavaju su otežana integracija na tržište rada zbog složenog pravnog i regulatornog okvira, udaljenost od porodice i zemlje porekla, kao i usamljenost u sredinama u kojima žive i rade. Tu su i visoki troškovi stanovanja i života u Nemačkoj, koji utiču na iznos novca koji radnicima ostaje na kraju meseca, bez obzira na to što su im zarade veće nego u zemljama iz kojih dolaze“, kaže naš sagovornik.

S druge strane, Đokutaj ističe da legalno zaposlenje u Nemačkoj donosi i određene dugoročne koristi, jer se evidentiraju godine rada, a socijalni doprinosi mogu da budu priznati i u Albaniji, u skladu sa sporazumom između dve zemlje.

Nemačka je najavila da će od 1. januara 2027. godine prepoloviti godišnju kvotu za radnike sa Zapadnog Balkana, sa sadašnjih 50.000 na 25.000. Ova mera odnosi se na Srbiju, Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Severnu Makedoniju i Albaniju.