Mekgark: Srbi na Kosovu zabrinuti zbog pristupa pravdi, imovini i uslugama

Mekgark
Izvor: Kosovo Online

U intervjuu za Kosovo onlajn šef Misije Oebsa na Kosovu Džerard Mekgark rekao je da su slike brutalno pretučenog Nenada Raškovića bile užasavajuće i da su policijski inspektorat i institucija ombudsmana brzo reagovali pokretanjem sopstvenih istraga. Istakao je i da su Srbi na Kosovu najviše zabrinuti zbog pristupa pravdi, imovini i uslugama, a kada je u pitanju rušenja kuća na Gazivodama, da je sasvim opravdano što je usledila snažna međunarodna reakcija, jer svi pravni putevi nisu bili u potpunosti iskorišćeni i okončani, a ipak su preduzete mere izvršenja.

Piše: Veljko Nestorović

Kada je u pitanju Nenad Rašković, koji je brutalno prebijen, Policijski inspektorat Kosova preporučio je da dvojica policajaca budu suspendovana. 

„Pre svega, optužbe su bile šokantne. Slike koje su objavljene na internetu bile su užasavajuće i bilo je apsolutno ispravno što su Policijski inspektorat i institucija ombudsmana brzo reagovali pokretanjem sopstvenih istraga po službenoj dužnosti. To je, u smislu integriteta procesa, dobar ishod to što je Policijski inspektorat preporučio suspenziju. To pokazuje integritet Policijskog inspektorata, iako, naravno, postoje određena ograničenja, jer razumem da nisu mogli da razgovaraju sa gospodinom Raškovićem. Ipak, bili su u mogućnosti da donesu razuman skup zaključaka koji su doveli do preporuke za suspenziju dvojice policajaca o kojima je reč. Sada je na Kosovskoj policiji i ministru unutrašnjih poslova da to dalje razmotre i ja ne bih dalje komentarisao. Takođe čekam da vidim šta će institucija ombudsmana reći u vezi sa svojom istragom i drugačijim pristupom koji primenjuje. Mislim da su institucije, u pogledu načina na koji su reagovale – a reč je o institucijama čiji je razvoj Oebs pomagao tokom mnogih decenija – reagovale ispravno i na pravi način. Dakle, na tom nivou odgovor i reakcija bili su ispravni. Videćemo kuda će istrage dalje ići“, kaže šef Misije Oebsa na Kosovu.

Pratite i lično ovaj slučaj?

Da. Odmah, dan kasnije, bio sam u direktnom kontaktu sa Policijskim inspektoratom i institucijom ombudsmana i dogovorili smo se da ostanemo u formalnom kontaktu. Ne mešam se u njihove istrage, to je njihova odgovornost. Ali, pošto smo bliski partneri obe institucije, u mogućnosti smo da pružimo međusobnu podršku tamo gde možemo. Za sada je Policijski inspektorat izdao svoje preporuke i čekam da vidim šta će reći ombudsman.

Kosovo se ponovo suočava sa ozbiljnom institucionalnom krizom. Da li Oebs ovo smatra još jednom političkom krizom ili već ozbiljno potkopava funkcionisanje demokratskih institucija?

Pokrenuli ste važno pitanje kontinuiranog odsustva političkog konsenzusa i činjenice da se, u meri u kojoj su se približili rokovi Ustavnog suda do 7. avgusta za formiranje Skupštine, odnosno istekao je rok, pojavljuje sve veća zabrinutost. To zaista izaziva veliku zabrinutost kod mene i u Misiji, jer je od februara prošle godine bilo veoma malo kontinuiteta kada je reč o upravljanju, parlamentarnom nadzoru, donošenju odluka, sprovođenju i izradi novih zakona, ali i funkcionisanju Skupštine u smislu mogućnosti opozicionih i drugih političkih stranaka koje nisu u većini da učestvuju u donošenju odluka. Dakle, mislim da postoji mnogo razloga za zabrinutost. S druge strane, dijalog se odvija, razgovori se vode. Nadam se da će iz toga proizaći određeni stepen hitnosti. Ovde je reč o upravljanju, o preuzimanju odgovornosti političkih stranaka za poboljšanje života ljudi, što je, mislim, ono što svi zaista žele na Kosovu, u svim zajednicama.

Da li verujete da politički akteri trenutno poštuju ustavni okvir i odluke Ustavnog suda? 

Činjenica da je rok 7. avgusta istekao, a da Skupština nije formirana, sama po sebi mnogo govori o razlozima za zabrinutost zbog toga što odluka Ustavnog suda nije poštovana. Nadam se da će se političke stranke i oni koji su odgovorni za zakazivanje sednica i utvrđivanje vremenskog okvira vratiti na put poštovanja Ustava, poslovnika i onoga za šta su građani na Kosovu glasali, a to je da imaju Skupštinu, iako je na prošlim izborima izlaznost bila veoma mala. Mislim da je važno da, kada ljudi govore o vladavini prava, govorimo o vladavini prava u celini, a ne selektivno. Vladavina prava je važna jer je Ustavni sud konačni arbitar za sva ova pitanja. Važno je napraviti razliku između pravnih nadležnosti i pitanja koja su jasno u nadležnosti Ustavnog suda i političkih pitanja koja zahtevaju politička rešenja, politički konsenzus i političke sporazume. Mislim da se to međusobno podržava, ali jasno je da odluka Ustavnog suda nije prihvaćena od strane nekih političkih aktera. U tom slučaju Ustavni sud će utvrditi šta će se dogoditi ukoliko mu predmet bude upućen, uključujući i eventualne posledice koje iz toga mogu proizaći. Ali nije na meni da procenjujem kakve bi te posledice trebalo da budu.

Oebs ima kancelarije i terenske timove širom Kosova. Kakva je situacija na severu? Da li Srbi zaista treba da budu zabrinuti zbog institucija koje se bave pitanjima koja ih se tiču? 

Opet, u pravu ste. Imamo regionalne centre širom Kosova, ukupno pet, a mnogi od njih imaju direktan kontakt sa zajednicom kosovskih Srba, posebno oni na severu. Mislim da poverenje i sigurnost idu ruku pod ruku kada je reč o tome kako sve zajednice doživljavaju centralne vlasti, zakone koji se primenjuju i slično. Kada je reč o rušenju imovine o kojem ste govorili (prim. aut. rušenje kuća kod jezera Gazivode), sasvim je opravdano što je usledila snažna međunarodna reakcija, jer se čini da postoje određeni elementi koji nisu pravilno sprovedeni u smislu odgovarajuće komunikacije, jasnog objašnjenja i jasnog pravnog obrazloženja odluka.

Tu je i nedostatak pravnih lekova, odnosno efikasnih pravnih sredstava. Koliko ja znam, svi pravni putevi nisu bili u potpunosti iskorišćeni i okončani, a ipak su preduzete mere izvršenja. Dakle, po mom mišljenju, to ne predstavlja kompletan paket vladavine prava, jer pravni lekovi za zaustavljanje ili odlaganje rušenja nisu bili dostupni ljudima koji su tvrdili da su vlasnici kuća. Meni se čini da je to pogrešan put. Mere izvršenja zakona treba da budu sprovedene tek nakon što su svi pravni kanali iskorišćeni, a ne pre toga. Mislim da postoji mnogo razloga za zabrinutost i mislim da smo već jasno rekli da sprovođenje zakona mora biti pravedno, srazmerno, zasnovano na pravnim činjenicama, doneto transparentno, saopšteno na vreme i uz konsultacije sa onima koji su uključeni. Mislim da to samo po sebi doprinosi pravilnom, održivom i zakonitom postupku, koji se smatra pravednim i kredibilnim i koji se mora primenjivati širom Kosova. To je komentar koji sam izneo i u svojim javnim izjavama i odnosi se na doslednu primenu ovih zakona širom Kosova, jer se na taj način smanjuje percepcija da je jedna zajednica posebno na meti.

Čini se da je to slučaj, ali opet verujem da pravičan postupak i pravni okvir moraju biti brzi i moraju odgovarati situaciji na terenu. Znam da Euleks prati situaciju, kao i mnogi drugi međunarodni partneri koji su ovde prisutni. Ono što tražimo, kao što sam vam rekao na početku, jeste jasna pravna osnova za sve ovo. Ko je odgovoran? Jer, opet, ove organizacije nisu donosioci odluka – to moraju biti centralne institucije. Dakle, ko je odgovoran i na osnovu čega? Objavljivanje tih informacija i transparentnost smatram veoma važnim. Ali, kao Oebs, mi nismo izvršna vlast. Ovo je u velikoj meri odgovornost centralnih institucija, a pravosudni sistem mora da pronađe način da odgovori na ovo.

Oebs je nedavno pratio sporove u vezi sa rezultatima izbora i žalbom Srpske liste, pozivajući na transparentnost, jednak tretman kandidata i poštovanje međunarodnih izbornih standarda?

Vredno je podsetiti da Misija Oebsa na Kosovu od 2019. godine uopšte nije bila uključena u organizaciju izbora. To nas, međutim, nije sprečilo da nastavimo da pratimo izbore i da blisko sarađujemo sa Centralnom izbornom komisijom, pružajući tehničku podršku i savete. Važno je da sve političke stranke poštuju pravila. Ranije smo govorili o tome kako je, u slučaju vašeg medija, vaš zahtev za akreditaciju bio odbijen, ali ga je potom poništio Izborni panel za žalbe i predstavke. Važno je da se odluke donose na vreme i da budu jasne, jer je to važno i za održivost procesa. Za mene je idealna situacija ona u kojoj ne moramo da koristimo pravne lekove. Dakle, institucije donose ispravne odluke, zasnovane na pravilima i zakonima.

Srpska lista je, koliko razumem, osporila određene odluke i prošla kroz sudski postupak, a neke od njenih žalbi sudski sistem je odbio. Mislim da je onda na Srpskoj listi da razmisli o tome kako može da se približi situaciji u kojoj će biti više u skladu sa pravilima. Ali to se ponovo vraća na odsustvo Skupštine. Ako će biti bilo kakvih izbornih reformi radi poboljšanja sistema i uvažavanja iskustava i preporuka međunarodnog izbornog monitoringa, potrebna nam je Skupština, odnosno odbori koji mogu da razgovaraju i dogovore se o tome kako da se sistem poboljša i kako da se preporuke unaprede.

To ne možemo da uradimo kada imamo ovu političku pat-poziciju bez jasnog puta ka konsenzusu. Dakle, mnogo toga je uključeno u ovo, kako dugoročno, tako i kratkoročno.

Zakon o javnoj imovini koji je još u nacrtu predviđa da opštine ne budu više vlasnici opštinske imovine, nego samo njeni korisnici. Gradonačelnici srpskih opština smatraju da bi usvajanjem ovog zakona prestale da postoje opštine sa srpskom većinom. Da li ste upoznati s ovim zakonom?

Da. Mislim da bih se, po tom pitanju, učtivo ne složio sa procenom gradonačelnika. Zakon, kakav je trenutno, omogućava jasnu razliku između opštinskog i centralnog vlasništva.

Mislim da je to član 16. nacrta zakona, koji govori o uslovima pod kojima, zbog javnog interesa, može da se oduzme imovina bez naknade. Dakle, važno je ne zanemariti reakcije svih gradonačelnika, jer je bilo snažnih reakcija ne samo gradonačelnika iz zajednice kosovskih Srba već i širom Kosova. U septembru bi trebalo da se održi skup i da će se svi gradonačelnici okupiti, jer imaju mnogo legitimnih razloga za zabrinutost u vezi sa centralizacijom nasuprot decentralizaciji vlasti i odgovornosti. Svakako, Oebs snažno podržava veću decentralizaciju, strukturisanu i odgovornu decentralizaciju, kako bi se gradonačelnicima dalo više ovlašćenja da donose lokalne odluke koje prave razliku za njihove zajednice. Dakle, to je nešto sa čime smo upoznati i što pratimo. Važno je da institucije pronađu način da saslušaju legitimne zabrinutosti svih gradonačelnika, jer ovo nije samo političko pitanje kosovskih Srba – ono se tiče svih opština. Prag javnog interesa, mislim, treba da bude jasno definisan, odgovornosti moraju biti jasne, kao i pravni lekovi, tako da, ukoliko postoje bilo kakvi pravni prigovori, oni mogu da budu rešeni na verodostojan, dosledan i pravedan način. Dakle, to je nešto što pratimo.

Kada govorimo o manjinskim zajednicama, šta vidite kao najveće probleme za kosovske Srbe i druge nevećinske zajednice na Kosovu u ovom trenutku?

Mislim da je upravo sada, ako govorimo o različitim pitanjima – i opet, ovo je osećaj koji dobijamo iz naših regionalnih centara i kroz redovan dijalog sa mnogim kosovskim Srbima, predstavnicima civilnog društva i političkim predstavnicima – svakako najvažniji pristup uslugama. Jezička prava, mislim, postaju sve važnija. Ali tu je i pitanje imovine. Zato mislim da je reč o vladavini prava, o pravednoj i doslednoj primeni vladavine prava i o tome kako zajednica kosovskih Srba doživljava način na koji se prema njoj postupa u odnosu na sve ostale, uključujući Aškalije, Bošnjake i druge zajednice. Dakle, da se to odnosi na ono što sam ranije rekao o pravednoj i održivoj posvećenosti primeni zakona za sve zajednice. Nedavni događaji, kao i povratne informacije koje dobijamo iz razgovora sa mnogim predstavnicima zajednice kosovskih Srba, svakako ukazuju na probleme u pristupu pravdi, jezičkim pravima i pristupu uslugama. Naravno, imati jezička prava, a ne biti u mogućnosti da ih zaista ostvarite, nije ono što bih nazvao vladavinom prava. Ponovo, to je oblast u kojoj mislim da postoji prostor za značajno poboljšanje.

To uključuje i neka osnovna pitanja u vezi sa poverenikom za jezike, čija je funkcija upražnjena već mnogo godina. Poverenik bi trebalo da igra važnu ulogu u obezbeđivanju i ostvarivanju jezičkih prava zajednice kosovskih Srba. Zato se nadam da ćemo u nekom trenutku u budućnosti imati kredibilnog i sposobnog poverenika za jezike koji će moći da pokrene ova pitanja na centralnom nivou.

Kao što sam rekao, mnogo toga se dešava i mislim da je za druge nealbanske zajednice verovatno ista situacija. Reč je o vladavini prava, pristupu uslugama i finansiranju tih usluga. Mnoge od tih usluga finansiraju se na lokalnom nivou. Dakle, finansijski model za opštine i njihovo adekvatno finansiranje veoma su važni.