Tanasković: Albanska propaganda ne može dovesti u pitanje pravoslavni karakter svetinja na Kosovu

Darko Tanasković
Izvor: You Tube/Print Screen

Bivši zastupnik Srbije pri Unesku, diplomata i orijentalista, profesor doktor Darko Tanasković kaže za RTS da pokušaji Albanaca da ospore srpski identitet svetinja na Kosovu nisu ništa novo i da je reč o propagandi.

RTS podseća da je" na Kosovu i Metohiji evidentirano 372 spomenika kulture i više od 1.300 ostataka hrišćanskih obeležja. Oni vekovima govore o životu Srba na tom prostoru. Pojedini Albanci, međutim, pokušavaju da to nasleđe sada prisvoje".

Tanasković je rekao da je reč o propagandi i da je apsolutno nemoguće bilo kakvim objektivnim argumentima, pogotovo istorijskim, dovesti u pitanje srpski pravoslavni karakter svetinja na Kosovu i Metohiji.

"Pravi problem je što je Srba sve manje na prostoru Kosova i Metohije", smatra Tanasković podsećajući na reči patrijarha Pavla: "Koga ovce, onog i planina".

"To je pravi problem uz jedno političko nasilje koje je sprovedeno i na međunarodnom planu od devedesetih godina", ukazuje diplomata.

Prema njegovim rečima, nije novost da albanski istoričari pokušavaju da dokažu nešto što nije istina. Oni su sad, kaže, postali glasniji jer se plaše da ta njihova argumentacija više "ne prolazi" dobro u svetu.

"Oni su zapazili da je na nivou celog srpskog nacionalnog korpusa došlo do sazrevanja svesti da se koordinišu napori na zaštiti, očuvanju i afirmisanju nasleđa na svim teritorijama gde su Srbi živeli i gde žive, pa je najavljeno i formiranje tima kako bi se to što efikasnije radilo", podseća bivši zastupnik Srbije pri Unesku.

Prvi zadatak tog tima bi, kako kaže, trebalo da bude koordinacija napora onih koji u našim institucijama već sada rade na ovom polju, ali bez dovoljno koordinacije i dugoročne osmišljenosti projekta.

Tanasković ukazuje da bi trebalo da postoji svest da su svetinje zalog našeg duhovnog i kulturnog identiteta i da nacija ima jedno solidno i čvrsto uporište u slojevima kulture i civilizacije koji traju vekovima.

U jednom trenutku ta svest je, kaže, bila izbledela, pogotovo kod mlađih ljudi. Ipak, navodi Tanasković, ta svest o značaju kulturnog nasleđa za budućnost srpskog naroda sada se obnavlja.