Analitičari: Plan Zapada za Kosovo, sprema se Dejton 2

Beograd Priština
Izvor: Kosovo Online

Jasno je da primena dogovora u Ohridu od pre dva meseca neće ići olako, kao i da napredak u pregovorima koči Priština odbijanjem da formira Zajednicu srpskih opština, a sve su glasnije informacije da u opstrukciji ima pomagača i da se iza svega krije "pakleni plan" pojedinih članica EU da se izrežira "Dejton 2", samo što bi se umesto u SAD ovog puta sve odigralo u Italiji, piše Blic.

Tu mogućnost izneo je predsednik Odbora za Kosovo i Metohiju Milovan Drecun, ocenivši da "ponašanje Prištine u dijalogu nije nimalo slučajno, već je planirano u saradnji sa nekim zapadnim državama".

"U suprotnom ne bi se tek tako nezvanično govorilo u diplomatskim krugovima da se priprema predlog evropskih posrednika o tome da u jednom trenutku skupe stručnjake sa naše strane i sa strane Prištine i da ih zatvore u nekoj vili, Rim se ponudio da bude domaćin toga skupa, i da oni tamo pregovaraju o ZSO", rekao je Drecun.

Spreman je, naglašava on, i rok za postizanje dogovora.

"Pregovarali bi sve dok se ne dogovore, a onda bi se organizovala donatorska konferencija, recimo u julu, gde bi se prikupila neka sredstva čija bi se primena odložila do trenutka kada se postigne sporazum u skladu sa EU predlogom", kazao je Drecun.

Iz Centra za spoljnu politiku Suzana Grubješić ističe da je moguće da se razmatraju sve ideje kako bi u pregovorima dve strane došlo do napredka.

"Dijalog ne ide očekivanom dinamikom i nema naznaka da su se stavovi Beograda i Prištine približili po ključnom pitanju, a to je ZSO. Stoga pretpostavljam da se na nekim mestima mogu javiti i ideje kako treba promeniti nešto da bi se postigao dogovor", rekla je Grubješić za Blic.

Ona dodaje da bi neka prethodna iskustva poput Dejtona ili Rambujea u takvim spekulacijama mogla da posluže kao model koji dovodi do rezultata.

"Inače je čitav proces prilično netransparentan i verujem da će takav i ostati, što ima i dobre i loše strane", ukazuje Grubješić.

Nije prvi put da se ovakva opcija spominje, a poslednji put je osvanula u javnost kada je obelodanjena jedna od verzija Evropskog predloga za Kosovo.

Tada je objavljeno da međunarodne sile imaju "spreman način kako da ubrzaju postizanje pomirenja - tako što će udaljiti lidere i pregovaračke timove iz njihove zone komfora i okupiti sve strane na jednom mestu, kako bi se u roku od nekoliko dana postigao dogovor".

Bivši diplomata Srećko Đukić ima poverenje u ovu ideju i ističe da su ovakva rešenja svojstvena diplomatiji u situacijama kada treba postići krupne sporazume.

"Poput Dejtonskog, da se pregovarač 'zaključaju' , i dok ne isporuče rezultat ne izlaze. Beograd i Priština su, zahvaljujući posrednicima iz EU i SAD, postigli krupne sporazume u Briselu i Ohridu. Sada je na redu njihova realizacija i sasvim je realno da se u traženju rešenja pribegne oprobanom, uvek delotvornoj formuli, zatvoriti pregovarače i ne puštati ih do postizanja rešenja",  podseća Đukić.

I on ovaj plan dovodi u vezu sa postizanjem kompromisa oko obaveze koju Priština već punih deset godina odbija da sprovede.

"U ovom slučaju radi se o rešenju za ZSO gde su pozicije dve strane ne samo udaljene nego i dijametralno suprotno. Pored dve strane direktno zainteresovane, sigurno bi se kao posrednici uključili i međunarodni eksperti a rešenje bi se, uveren sam, moralo temeljiti na međunarodnom pravu i iskustvu pojedinih zemalja. To bi svakako bilo primarno a ne stavovi Beograda i Pristine koji se međusobno isključuju",kaže Đukić.

Đukić ocenjuje da je očito da se mora krenuti drugim putem koji podrazumeva pregovore dok se ne postigne sporazum.

"Posle određenog vremena, možda i mesec, dva, tri dana, rezultat bi ugledao svetlo dana. Teško da ima drugog rešenja jer su ona oprobana. Donatorska konferencija predstavlja raniju ideju, koju treba pozdraviti i podržati, i naravno niko nije spreman da daje novac u projekt koji nije mirotvoran", smatra Đukić.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i kosovski premijer Aljbin Kurti postigli su 18. marta u Ohridu, uz posredstvo EU i podršku SAD usmeni dogovor o primeni Sporazuma o normalizaciji odnosa.

Prethodno su 27. februara u Briselu prihvatili, takođe bez potpisivanja, evropski predlog za normalizaciju odnosa.

U 12 tačaka Aneksa sporazuma, Kurti se obavezao na ZSO, a obe strane na formiranje Odbora za monitoring i donošenje Deklaracije o nestalim licima.

Isplanirana je i donatorska konferencija u roku od 150 dana kako bi se, kako je navedeno, uspostavio investicioni i finansijski paket pomoći za Kosovo i Srbiju.

Dejtonski mirovni sporazum je parafiran 14. decembra 1995. u Parizu, čime je i zvanično okončan četvorogodišnji rat u Bosni i Hercegovini.

Prethodno je dogovoren 21. novembra u američkoj vojnoj bazi Rajt Peterson u gradiću Dejtonu, države Ohajo, posle tronedeljnih pregovora u kojima su učestvovali predsednici BiH, Srbije i Hrvatske, Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman sa amerčkim diplomatom Ričardom Holbrukom.