Beograd za sada sprečio da se zahtev Kosova za prijem u Savet Evrope nađe danas na dnevnom redu

Beograd je intezivnim diplomatskim naporima uspeo da spreči da se zahtev Kosova za prijem u Savet Evrope nađe danas na dnevnom redu sastanka Komiteta ministara na nivou zamenika u Strazburu, javio je RTS.
Međutim, na početku sednice, koji je zakazan za 9.30 još jednom se utvrđuje dnevni red i tada članice mogu da zatraže da se zahtev Prištine uvrsti u raspravu.
Šef misije Srbije pri Savetu Evrope Aleksandra Đurović izjavila je za RTS da je Beograd zasad naišao na razumevanje od strane većine članica da to ne bude tačka dnevnog reda.
"Iako ovde postoji veliki broj zemalja koje su nažalost priznale nezavisnost tzv.Kosova, takođe su svesni da bi pokretanje procedure za članstvo jednog nepriznatog entiteta koji ne može da se smatra evropskom državom i samimm tim i da zadovoljava član 4 Statuta Saveta Evrope otvorilo Pandorinu kutiju i za neke buduće situacije do kojih može da dođe", rekla je Đurović.
Zahtev Kosova za prijem u Savet Evrope, podnet je 12. maja.
Srbija se, kako Kosovo onlajn saznaje iz diplomatskih izvora, snažno protivila da se zahtev Kosova nađe na dnevnom redu današnjeg sastanka u Strazburu jer bi to podrazumevalo da se radi o priznatoj državi, a što nije slučaj jer Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti UN potvrđuje teritorijalni integritet i suverenitet Srbije nad Kosovom i Metohijom kao njenom autonomnom pokrajinom, a i 12 članica SE nije priznalo jednostrano priznatu nezavisnost Kosova.
Beograd, naime, smatra da bi prihvatanje zahteva Prištine i njegov ulazak u proceduru bio štetan i kontraproduktivan, a da bi članstvo Kosova u SE bilo kršenje Statuta ove organizacije, posebno člana 4, po kojem je članstvo u SE otvoreno samo za države. Osim toga, Srbija već godinama ukazuje da Kosovo ne ispunjava standarde Saveta Evrope koji se odnose na poštovanje ljudskih i prava manjina, posebno jer se srpski narod na Kosovu nalazi u veoma teškoj poziciji i izložen je stalnim etnički motivisanim napadima.
Do 9. novembra 2022. Komitetom ministara SE predsedava Irska, a zatim je nasleđuje Island u sledećih šest meseci.
Inače, procedura za prijem novog člana u Savet Evrope, u kome je 46 država, veoma je složena. Kada bi Komitet ministara prihvatio zahtev Prištine, sledeći korak je da se on prosledi Parlamentarnoj Skupštini SE (PSSE), a taj deo procedure je višeslojan. Nakon dobijanja mišljenja PSSE za konačnu odluku o prijemu novog člana neophodno je da se u Komitetu ministara dobije podrška najmanje dve trećine ukupnog broja članica SE, što znači 31 od 46.
Mišljenje PSSE nije obavezujuće već savetodavno, ali bi odluka Komiteta suprotna mišljenju PSSE predstavljala presedan.
Prema propisanoj proceduri, da bi se došlo do mišljenja PSSE potrebno je i mišljenje dva nezavisna eksperta koji razmatraju usklađenost pravnog okvira države koja aplicira za članstvo sa osnovnim principima SE. Kada ti izveštaji pristignu, Biro PSSE ih prosleđuje na razmatranje u tri komiteta: za politička pitanja i demokratiju, za pravna pitanja i ljudska prava, i za monitoring. Izveštaji ova tri komiteta se zatim objedinjuju na Komitetu za politička pitanja i demokratiju i odatle se prosleđuju na usvajanje na Plenum PSSE. Za usvajanje tog mišljenja je neohodna dvotrećinska većina prisutnih poslanika.
PSSE ima više od 300 članova, a u praksi se pokazalo da se poslanici opredeljuju ne samo po državnoj ili nacionalnoj pripadnosti, već i po partijskoj, a neretko i po ličnom nahođenju.
0 komentara