Bisljimi: Uradili smo više od maksimuma

Besnik Bislimi
Izvor: Gazeta Express

Vršilac dužnosti ministra finansija i transfera Besnik Bisljimi objasnio je mere koje je preduzela Vlada kako bi obezbedila ekonomsku stabilnost i ocenio da je učinjeno više od maksimuma, ne samo kad je u pitanju hitni paket mera, već i onaj koji se odnosi na oporavak ekonomije, koji bi trebalo da bude odobren u bliskoj budućnosti, nakon što prođe pandemija koronavirusa.

Prema njegovim rečima sadašnja vlada odlučila je da poveća zaduživanje za 50 miliona evra radi dodatnog finansiranja, kako bi se osigurala stabilnost penzijskog fonda u ovom trenutku, prenosi Koha.

"S druge strane, u pregovorima smo sa Međunarodnim monetarnim fondom za kredit koji smo tražili. Ovaj zajam nam služi kao most za finansiranje od Evropske unije gde imamo neke kanale finansiranja, neki su IPA grantovi, neki za makrofinansijsku intervenciju od koje možemo imati koristi i do 100 miliona evra. Ovo je najveći iznos kojim je EU ikad finansirala jednu vladu“, rekao je Bisljimi.

Naglasio je da će 38 miliona eura biti za privatni sektor i socijalna davanja.

"Ako postoji jedan element koji su podržali svi strani faktori, to je rešavanje problema radnika, stanarina i socijalnih davanja. Postoji direktna pomoć budžetu kao rezultat napretka u reformama, oko 11 miliona eura. Zatim tu je Svetska banka sa finansiranjem do 69 miliona dolara. To je zajam od 100 miliona evra od EU, koji je dat pod istim uslovima, koje vlade zemalja EU pozajmljuju na evropskim bankarskim tržištima, one koje imaju najviši nivo kredibiliteta - 3A, a to je skoro nula kamate ", objasnio je Bislimi u emisiji "Desk" na KTV.

Istakao je da postoje i drugi krediti od kojih se očekuje da ima koristi ekonomija Kosova, poput onog od Razvojne banke Saveta Evrope u iznosu od 35 miliona evra, zatim od Svetske banke od 25 miliona koji ide u fond za garanciju zajma.

"Učinili smo više od maksimuma, kako bismo bili sigurni da će biti kontinuirano finansiranje, ne samo za početni paket, već i za sledeći paket regeneracije. Otvorili smo fond u koji će se slivati sva sredstva, grantovi, zajmovi i donacije tako da građani znaju poreklo, strukturu i projekte za koje se koriste", dodao je Bisljimi.

Zbog izborne trke ne bi ugrožavali stabilnost, jer imam obavezu da obezbedim makroekonomsku stabilnost

Bisljimi je rekao “da je njegova obaveza da obezbedi makroekonomsku stabilnost u zemlji i da vladin hitni paket od 179,6 miliona evra gotovo u celosti ide privatnom sektoru”.

Prema njegovim rečima preduzete su sve mere da se lakše prebrodi kriza izazvana koronavirusom, ali  i da su mogućnosti Kosova ograničene. Okrivio je prethodne vlade, koje su, kako je naveo, ostavile dugovanja i obaveze, koje ukupno iznose 800 miliona evra.

"Preduzete mere su da se zaštiti zdravlje građana. Automatski smo znali da će doći do pada ekonomske aktivnosti. Ekonomska šteta  može biti od 1 do 10 ", rekao je Bisljimi i objasnio koje koristi će imati građani i koja je korist za preduzeća od paketa za hitne slučajeve.

Prema njegovim rečima, dobra stvar je što se i ovi brzi padovi, koji se ekonomskim jezikom nazivaju "V", karakterišu i brzim ekonomskim rastom.

"U roku od 12 meseci ekonomija se može vratiti i stabilizovati", rekao je on.

Odlazeći ministar je takođe objasnio četiri tačke paketa kroz koje dobija najugroženiji deo zemlje.

"Tačka 1.1 bavi se socijalnim davanjima, 98 hiljada građana ima koristi od toga. U naredna tri meseca smo udvostručili mesečne isplate. Ako se situacija stabilizuje, u junu će doći do povećanja mesečnih plaćanja za 20-25 posto, jer procenjujemo da su izuzetno mala.

Tačka 1.2 odnosi se na penzijske šeme, penzija nižih od 100 evra mesečno. Za tri meseca smo predvideli dodatnu mesečnu uplatu u iznosu od 30 evra, za to je izdvojeno 13 miliona evra, a 165 hiljada ljudi će imati koristi od ove šeme. Zatim postoji tačka 1.9 koja se odnosi na marginalizovane grupe, poput zajednica Roma, Egipćana i Aškalija. Pomoći ćemo im u paketima s hranom i drugim paketima pomoći, ali možda postoje i druge marginalizovane grupe u potrebi, poput bošnjačke zajednice na severu Kosova”, naveo je Bisljimi.

Četvrta tačka koja se odnosi na direktnu pomoć građanima odnosi se na one koji rade povremeno.

„U tačku 1.15 pokušali smo uključiti radnike koji povremeno rade, a sada zbog situacije u kojoj se nalazimo ne mogu da rade. Imaju 130 evra mesečno. Ako nakon 3 meseca nemaju drugog primanja, prelaze na tačku 1.1 socijalne šeme", dodao je Bisljimi.

Rekao je da ova kriza ima malo dobitnika i mnogo gubitnika, ali to su mogućnosti Kosova.

"Pomagali smo privatnom sektoru zbog pada aktivnosti. Privatni sektor ima prepreka u pokrivanju plata, za šta smo obezbedili minimalnu platu radnicima, zatim isplate 50 odsto zakupnine za preduzeća, odložili smo poreske obaveze do septembra. Svakako ja sam odgovoran za makroekonomsku stabilnost," rekao je on.

Bisljimi je takođe govorio o obećanjima i pritiscima opozicionih stranaka, koje zahtevaju mnogo više novca za građane i preduzeća.

"Nismo u izbornoj trci i ne treba tako da se ponašamo jer time se ugrožava dugoročnu stabilnost. Svima su jasno ograničenja Kosova.Zbog totalne neodgovornosti, prethodna vlada nam je ostavila obaveze, poput ugovora potpisanih u iznosu od 500 miliona evra i neisplaćenih obaveza od oko 300 miliona evra “, zaključio je Bislimi.

Opozicija sebi dala slobodu da preuzme ulogu vlade.

"Opozicija nema zahteve dala je sebi slobodu da preuzme ulogu Vlade, mi predlažemo pakete i izvršavamo mere. Bedri Hamza, koji je bio ministar finansija, bio je guverner, zna pravila na snazi, zna svoje nadležnosti kao šef opozicije. Građani 6. oktobra nisu glasali za fiskalne pakete koje će izgraditi parlament, niti treća stranka, već Vlada. To zna gospodin Hamza. Oni mogu da razgovaraju o tome šta bi bilo bolje, ali pakete izrađuje vlada. Nadležnosti su jasne, samo ministar finansija ima pravo da pregovara o finansijskim sporazumima, samo on ima obavezu da održi makroekonomsku stabilnost zemlje", rekao je Bisljimi u emisiji "Desk".