Cakoli: Uzak vremenski prostor za razmatranje izmene Zakona o Specijalizovanim većima

Eugen Cakoli
Izvor: Kosovapress

Saradnik Kosovskog demokratskog instituta Eugen Cakoli ocenio je da je, nakon što je Vlada sinoć dala mišljenje o Predlogu zakona o izmenama Zakona o Specijalizovanim većima, njegovo razmatranje sada moguće nastaviti u Skupštini, ali da preostalo vreme do 6. oktobra za pitanje predsednika Kosova čini okončanje procedure za ovaj predlog zakona veoma teškim.

„Mišljenjem koje je Vlada dala o Predlogu zakona o izmenama Zakona o Specijalizovanim većima, njegovo razmatranje sada može da se nastavi u Skupštini. Međutim, vreme koje je preostalo do 6. oktobra za pitanje predsednika čini okončanje procedure za ovaj predlog zakona veoma teškim u rokovima utvrđenim Poslovnikom Skupštine“, naveo je Cakoli u objavi na Fejsbuku.

On je podsetio da je Vlada imala rok od 30 dana od prijema predloga zakona da da svoje mišljenje.

„Međutim, budući da se traži da izmene budu usvojene pre isteka roka za izbor predsednika, dostavljanje mišljenja tek sinoć značajno je suzilo vremenski prostor za razmatranje i usvajanje, u rokovima koje predviđa Poslovnik“, naveo je on.

Cakoli je istakao da uobičajena zakonodavna procedura traje nekoliko nedelja, ali da Skupština za brže razmatranje ima mehanizme za ubrzavanje i skraćivanje proceduralnih rokova.

Budući da će kompletni materijali predloga zakona poslanicima biti dostavljeni danas, kako je naveo, procedura i rokovi koja nalaže Poslovnik predviđaju da Odbor za zakonodavstvo može već danas da razmatra predlog zakona u načelu, primenjujući izuzetak koji Poslovnik dozvoljava za sazivanje sednica u posebnim slučajevima.

„Za održavanje sednice potrebno je prisustvo većine članova odbora, dok se preporuka za glasanje u načelu usvaja većinom glasova članova koji učestvuju u glasanju. Odbor zatim Skupštini dostavlja preporuku za usvajanje ili odbijanje“, objasnio je Cakoli.

Dalje je naveo da može biti sazvana redovna plenarna sednica ili vanredna sednica na zahtev 40 poslanika.

„U redovnom postupku, sednica Predsedništva Skupštine, po pravilu, održava se najranije 48 sati nakon obaveštenja, dok dnevni red i materijali za plenarnu sednicu moraju biti dostavljeni poslanicima najmanje dva radna dana unapred. Za razmatranje po ubrzanoj proceduri potreban je zahtev najmanje 30 poslanika ili Vlade, upućen predsedniku Skupštine“, naveo je Cakoli.

Ubrzani postupak, dodao je, primenjuje se za predloge zakona koji se odnose na nacionalnu bezbednost, javno zdravlje ili budžetska i finansijska pitanja.

„Odstupanje od proceduralnih rokova može predložiti najmanje šest poslanika i mora ga odobriti dve trećine prisutnih poslanika, što ne mora nužno biti 80 poslanika“, ukazao je on.

Naglasio je da i ubrzane procedure imaju minimalne rokove i da moraju biti u skladu sa Ustavom.

„Mora proći najmanje 48 sati od dostavljanja materijala do prvog razmatranja, a zatim najmanje 72 sata od usvajanja u načelu do drugog razmatranja. Dakle, ukupno najmanje pet dana“, naveo je on.

Podsetio je i da je Ustavni sud poništavao odluke zbog zaobilaženja procedura i usvajanja zakona kada je skraćivanje rokova onemogućilo poslanicima i odborima da suštinski razmotre sadržaj.

Cakoli navodi da, ako su materijali već dostavljeni i Odbor za zakonodavstvo odobri predlog zakona, njegovo prvo razmatranje na sednici može biti održano najranije u ponedeljak, 5. oktobra, dok bi drugo razmatranje i konačno usvajanje, uz poštovanje minimuma od 72 sata, mogli biti najranije 8. oktobra.

Kada je reč o proceduri nakon usvajanja zakona, rekao je da se zakon dostavlja predsedniku na proglašenje najranije osam dana nakon usvajanja i da predsednik ima rok od osam dana da ga proglasi ili vrati.

„Ako ne postupi u tom roku, uključujući i eventualnu okolnost raspisivanja novih izbora, zakon se smatra proglašenim i bez donošenja dekreta i objavljuje se u Službenom glasniku. Zakoni obično stupaju na snagu 15 dana nakon objavljivanja“, napisao je Cakoli.

Dodao je da zakon, čak i ako bude usvojen u kraćim rokovima od onih koje Poslovnik dozvoljava, uživa pretpostavku ustavnosti sve dok Ustavni sud ne utvrdi suprotno.

„Najmanje deset poslanika može da ga ospori u roku od osam dana od usvajanja, kako zbog sadržaja, tako i zbog sprovedene procedure. Ako se ospori kroz ovaj postupak, proglašenje zakona čeka konačnu odluku suda“, naveo je Cakoli.