Đurić: Ništa ne razotkriva aktuelnu administraciju u Prištini više od drskog napada na UN

Marko Đurić
Izvor: Kosovo Online

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić poručio je večeras da ništa ne razotkriva aktuelnu administraciju u Prištini više od drskog napada na UN navodima da su etnički motivisani incidenti, proizvoljna hapšenja i napadi na srpsku crkvu, koje su registrovali posmatrači UN, „mikroincidenti“, čime se omalovažavaju žrtve.

Đurić je na kraju sednice Saveta bezbednosti UN replicirao kosovskom ministru Gljauku Konjufci da nije tačno da u svom obraćanju nije spomenuo albanske žrtve, već upravo suprotno – da je istakao da pravda mora biti ista za sve i da ne treba da postoje srpska ili albanska pravda.

„Optužio nas je predstavnik vlade Aljbina Kurtija za niz stvari na koje ne želim da ostanem bez odgovora. Prvo, za nedostatak objektivnosti. Predstavnik Prištine je rekao da ja nisam pomenuo albanske žrtve. To nije tačno. Više puta sam pomenuo i srpske i albanske žrtve, jasno rekavši da mi ne tražimo srpsku, niti albansku pravdu, već objektivnu pravdu“, naznačio je Đurić.

On je kazao i da je predstavnik Prištine optužio Srbiju za fabrikovanje ratnih zločina nad Srbima, te napomenuo da je to ništa manje nego uvreda žrtava, i srpskih i albanskih, i podrivanje međunarodne pravde usred sale Saveta bezbednosti UN.

„Čuli smo i nešto što se ne može opisati drugačije nego kao politička opsesija Kurtijevog režima Aleksandrom Vučićem, pa čak i članovima njegove porodice. To je ništa manje nego jasna podrška jedne strane na predstojećim parlamentarnim izborima u Srbiji. Takođe, to vrlo evidentno pojašnjava razlog zašto se Srbima na Kosovu uskraćuje pravo glasa na predstojećim izborima. Kurti zna da velika većina njih podržava Vučića. To je pravi razlog zašto on ne želi da glasaju“, rekao je Đurić.

Povodom spominjanja izjave potpredsednika Vlade Srbije Ivice Dačića o Prizrenu, Đurić je kazao da Dačić, kao neko ko je rođen u Prizrenu, ima puno pravo da govori o isticanju svoje nacionalne zastave u gradu u kome je rođen, te da mnogo više zabrinjava to što se više od četvrt veka kasnije niko od više od 20.000 Srba nije vratio.

„A svi se sećamo da je 2004. godine svetska baština Uneska, srpska crkva Bogorodica Ljeviška, spaljena do temelja“, kazao je Đurić.

Podsetio je i da su u incidentu u Banjskoj trojica Srba takođe izgubila život na način koji nije propisno istražen, kao i kosovski policajac, što je za duboko žaljenje.

„Krivica je u ovom slučaju, međutim, unapred pripisana srpskoj strani bez ikakve realne šanse za proces“, podvukao je Đurić.

S druge strane, konstatovao je da nije bilo zahteva za odgovornost onoga ko je pucao na Stefana Stojanovića 2023. godine – na srpsko dete na koje je na Badnje veče te godine pucao aktivni pripadnik Kosovskih bezbednosnih snaga, za šta do danas nije odgovarao.

„Konačno, ništa ne razotkriva aktuelnu administraciju u Prištini više od drskog napada na same UN. Priština je optužila UN za nedostatak dužne pažnje kada su nezavisni posmatrači UN registrovali 192 etnički motivisana incidenta, proizvoljna hapšenja i napade na srpsku crkvu. Odgovor Prištine je da osudi i omalovaži žrtve, nazivajući ove zloupotrebe mikroincidentima i da puca u glasnika UN“, napomenuo je Đurić.

Uz to, primetio je da Priština danas otvoreno priznaje da je Srbe nasilno uklanjala policija tokom verskih i istorijskih komemoracija, tretirajući mirne vernike i ožalošćene kao zločince.

„Tretiranje mirnih vernika i ožalošćenih kao kriminalaca upravo je razlog zbog kojeg mandat Unmika, uspostavljen Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, kao i međunarodno bezbednosno i političko prisustvo na Kosovu i Metohiji, ostaju od suštinskog značaja“, istakao je Đurić.

Konjufca: Verujte mi, čista propaganda

Konjufca je na Đurićevo izlaganje uzvratio tvrdnjama da je Srbija više puta pokušavala da predstavi aktivnosti sprovođenja zakona kao zastrašivanje sa ciljem da se proteraju Srbi sa Kosova.

„Verujte mi, ovo nije istina. To je čista propaganda. Od svih slučajeva prijavljenih i zloupotrebljenih za medijsku i diplomatsku propagandu od strane srpske Kancelarije za Kosovo i Metohiju, nije utvrđeno da ijedan od njih ima jasnu ili činjenično zasnovanu vezu sa etničkom motivacijom“, rekao je Konjufca.

Kada su u pitanju srpske sudije i tužioci, on je rekao da njihov institucionalni dosije treba proceniti u odnosu na važeći pravni okvir, institucionalno obrazloženje i implementaciju.

„Ove sudije i tužioci napustili su kosovski pravni sistem i pridružili se ilegalnim strukturama kojima upravljaju Srbi, čime su prekršili svoju lojalnost kosovskom ustavu i odlučili da služe drugoj zemlji. Iako je finalizacija njihove ostavke izazvala zabrinutost zbog njenog potencijalnog uticaja na multietnički sastav pravosudnih institucija, ove zabrinutosti treba razmotriti zajedno sa naknadnim procesom zapošljavanja sprovedenim 2022, 2024. i 2025. godine, uključujući pozicije ili rezerve za pripadnike srpske zajednice“, kazao je Konjufca.

Dodao je da je „žalosno što Srbija više puta zloupotrebljava čak i ovu platformu za kampanju u unutrašnje političke svrhe“.

„Kosovo je sekularna, multietnička i multiverska država. Verski sklad je dugo bio jedna od najznačajnijih osobina mog naroda. Naši osnivači su došli iz različitih verskih zajednica, uključujući muslimanske, katoličke i pravoslavne. I kako jedna zemlja može biti, recimo, registrovana kao verski ekstremistička? Nedavno smo izabrali novog predsednika, koji je rimokatoličke vere. Srbija je poznata po tome što zloupotrebljava svoju crkvu za etničke podele i nacionalističke težnje“, tvrdi Konjufca.

On je kazao i da „za razliku od Srbije, koja ima dugogodišnju tradiciju etničke diskriminacije, Vlada Kosova radi na osnovu vladavine prava, jasnih procedura i u okviru principa ljudskih prava, bez obzira na etničku pripadnost“.

Konjufca je rekao i da se na Kosovu ne haspi i ne goni „bez jakih dokaza“.

„Kosovo je demokratska država i štiti sva ova područja od nelegalne gradnje i objekata. Nijedna druga zemlja u Evropi, a možda i u svetu, nije više nadgledana od Kosova od strane diplomatskih i međunarodnih misija. Euleks i Oebs, kao i diplomatski predstavnici EU i UN, imaju potpun pristup ovim istragama i pravnim akcijama naših vlasti“, dodao je Konjufca.