Ðurić: "Otvoreni Balkan" naišao na razumevanje u uticajnim krugovima u SAD
Ambasador Srbije u SAD Marko Ðurić izjavio je danas da je razvoj infrastrukture jedan od fokusa politike SAD, baš kao i srpske politike, i naglasio da je jedna od najboljih priča o tome na koji način je iz temelja promenjena paradigma srpske politike, “Otvoreni Balkan" i zalaganje Srbije za ukidanje granica u regionu.
"Inicijativa 'Otvoreni Balkan' čiji je jedan od kamena temeljaca postavio predsednik Aleksandar Vučić, a u kojoj su učestvovali i drugi regionalni lideri, je balkanska, domaća, zdrava inicijativa, ali i inicijativa koja je naišla na razumevanje u vrlo uticajnim političkim krugovima u SAD", rekao je Ðurić na TV Hepi.
On je dodao da je to jedno od polja gde se poklapaju srpski i američki interesi.

Đurić: Promene na jesen, u Stejt department dolaze ljudi koje Vučić i ja lično poznajemo
Đurić je rekao da će nastaviti da promoviše srpsku poziciju u SAD na svaki mogući način, a da je rezultat koji će "isporučiti" do kasnog proleća iduće godine tri ili četiri puta veći srpski kokus, otvoreno trgovinsko predstavništvo na zapadnoj obali SAD, nova zgrada ambasade Srbije u Vašingtonu i obeležavanje 140 godina diplomatskih odnosa Srbije i SAD na veoma dobar način nizom događaja.
Licemerje Prištine
Na pitanje o izjavama iz Prištine da neće da poštuju Briselski i Vašingtonski sporazum, Ðurić, koji je i bivši direktor Kancelarije za KiM, rekao je da izjava nekadašnjeg predsednika vlade u Prištini Ise Mustafe da treba izbeći formiranje Zajednice srpskih opština govori o licemerstvu Prištine.
To, kaže, govori da je među albanskim partijama, za razliku od srpskih, stvoreno takmičenje u tome ko će da zauzme tvrđi stav prema relacijama sa Beogradom.
"Potpuni apsurd je da Isa Musatafa, koji je potpisao Briselski sporazum, izlazi i sam demonizuje sporazum", naglasio je Ðurić.
Smatra da direktna posledica toga neće biti samo nastavak nesprovođenja tog sporazuma, nego i dodatno produbljivanje nepoverenja u sam proces dijaloga.
"Kako vi da se dogovarate sa nekim ako se stvori konsenzus u kome učestvuje čak i onaj ko je sporazum postigao, o tome da se generalno sporazumi ne primenjuju. O čemu onda da se dogovaramo", upitao je Ðurić.
Pre dva dana je, kaže, pročitao u medijima da su prištinski sudovi pokrenuli krivične postupke protiv NN počinilaca koji su u Gračanici napisali grafite "Kosovo je Srbija", zbog navodnog izazivanja rasne, nacinalne i verske mržnje.
"Tamo se stvara jedna neverovatna politička klima u kojoj postaje apsolutno nekažnjivo vršiti napade na Srbe, u kojoj se partije takmiče ko će biti tvrđi prema Srbiima, a s druge strane institucije okreću svoju oštricu postojano prema svemu sto je srpsko na toj teritoriji", naveo je Ðurić.
Presuda Todosijeviću kršenje Briselskog sporazuma
Istakao je da je veoma važno što se državni vrh, uključujući predsednika Aleksandra Vučića, oglasio povodom presude Ivanu Todosijeviću i naveo da je povodom tog slučaja bilo mnogo ozbiljnih razgovora sa predstavnicima međunarodne zajednice.
"Neću objaviti sve detalje, ali srpska strana je izvršila ozbiljan pritisak koristeći sve instrumente koji nam stoje na raspolaganju da međunarodnoj zajednici i delu međunarodne zajednice koji je odgovoran predočimo da je takvo ponašanje neprihvatljivo. Videćemo, to neće proći onako kako su zamislili", poručio je Ðurić.
Povodom bojkota srpskih sudija na KiM zbog presude Todosijeviću, Ðurić je rekao da je iz medija saznao da sudije nisu juče došle na posao u znak solidarnosti, podrške i protesta zbog kršenja Briselskog sporazuma.
Naglasio je da je Todosijević osuđen kršenjem Briselskog sporazuma, zato što mu je sudilo veće sačinjeno od Albanaca, a po Briselskom sporazumu morala su da u veću budu dva Srbina i jedan Albanac.
Istakao je i da su srpske sudije i tužioci na KiM pokazali da imaju karakter i hrabrost.
"Ne želim nista drugo da izgovaram što bi otežalo njihov položaj. I oni i svi naši ljudi treba da znaju da Srbija ozbiljno radi na tome da ih podrži i da nisu sami", rekao je Ðurić.
2 komentara
P. S. Predstavljaš se kao neki istoričar pa bi trebao da znaš ko je Marko Đurić.
Inače, Đurićev deda po majčinoj liniji je Najdan Pašić, osnivač Fakulteta političkih nauka i sinovac Nikole Pašića. Pašići su Cincari koje su Albanci u stravičnom genocidu proterali, opljačkali i gotovo sve žene silovali i prodali u roblje. Ove godine se navršava dva veka od kako je Moskopolje od 60.000 Cincara sveden na oko 500. Grad sa preko 300 pravoslavnih crkava je očuvano svega 3-4. U Moskopolju je bila prva štamparija na Balkanu i svaka kuća je imala biblioteku sa više knjiga od npr. Tiranske koja uzgred budi rečeno u to vreme nije ni postojala.
Pored genocida nad Jevrejima i Jermenima kao i Srbima najveći je genocid koji su Albanci iz puke zavisti i zlobe gotovo istrebili i proterali diljem Balkana. Inače o Cincarima sam saznao od brata od strica Alkibijada Nušija, Ekrema Nušija na čijem su imanju bile izgrađene barake "Žegrapa" u kojim je živela moja pirodica.