Gajić o novim kvotama Nemačke za radnike sa Balkana: Odlaze svi profili, najviše iz Srbije i BiH
Nemačko tržite rada privlačno je za sve profile radnika, od ljudi sa nižim i srednjim kvalifikacijama, preko onih sa završenim fakuletima, do doktora nauka, kaže za Kosovo onlajn ekonomista Mihailo Gajić. Ističe da najveći broj radnika sa Zapadnog Balkana odlazi u Nemačku iz Srbije i BiH.
Od 1. juna stupila je na snagu treća faza nemačkog zakona čiji je cilj privlačenje strane stručne radne snage sa Zapadnog Balkana. Nove kvote koje je Nemačka uvela za radnike sa Balkana, napominje Gajić, odnose se na sve profile.
"Svakako je neophodno ispoštovati određene procedure da bi se dobila radna dozvola. Uslovi za radnu dozvolu značajno su smanjeni u odnosu na pre nekoliko godina i razlog je to što Nemačka svake godine zbog demografskog kretanja stanovništva ima sve manji broj radnika. Onaj broj ljudi koji ulazi na tržište rada značajno je manji u odnosu na broj ljudi koji odlaze u penziju. Situacija je takva da je potražnja za svim radnicima, od ljudi koji se bave poslovima koji su više manuelne prirode poput vozača i viljuškara, do ljudi koji su završili fakultete i imaju visoke kvalifikacije kao što su programeri. Nije ograničeno samo za jednu vrstu poslova već postoji čitava lepeza zanimanja koja su u Nemačkoj u deficitu", rekao je Gajić za Kosovo onlajn.
Najmnogobrojnije zemlje regiona, kako kaže, nude i najveći broj radnika za odlazak u Zapadnu Evropu i Nemačku. Tu su svakako Srbija i BIH koje prednjače zbog najvećeg broja stanovnika.
Ističe da se kretanje radne snage ne može precizno zabeležiti s obzirom da je reč o "živom procesu" podložnom čestim promenama.
"Ni Nemačka ne prati najbolje kretanja radnika jer nije samo da radnici odlaze, oni se i vraćaju po nekoliko puta ili odu u neku treću zemlju, tako da je prilično teško jasno videti šta se dešava sa radnom snagom za Zapadnog Balkana", primećuje Gajić.
Što se tiče profila koji odlaze u Nemačku, Gajić ističe da na rad u Nemačku odlaze svi, bez obzira na nivo obrazovanja.
"Nije samo da je u pitanju odliv mozgova, ljudi sa završenim fakultetima, već odlaze svi i od onih sa najmanjim kvalifikacijama do onih sa doktoratima. Zbog same strukture stanovništva najviše odlaze oni sa srednjom stručnom spremom. Ljudi sa srednjim i nižim primanjima imaju veću premiju zarade ukoliko odu da rade neki posao u Nemačkoj, nego da ostanu da rade u zemlji porekla. Tako da je to za njih nešto primamljivije nego ljudima sa završenim fakultetom", pojašnjava Gajić.
Ukazuje da je Srbija već decenijama zemlja emigracija, ali da je sreća što je upravo to bio ventil za sprečavanje socijalnih problema, imajući u vidu visoku nezaposlenost na lokalnom tržištu rada.
Zapaža da je Srbija, ukoliko se uzmu u obzir ekonomska kretanja poslednjih desetak godina, došla u situaciju da nema ozbiljan problem sa stopom nezaposlenosti. Navodi da je ona sada oko devet odsto što je znatno manje u poređenju sa ranijim godinama kada je iznosila više od 25 odsto.
Srbija, kaže, pokušava da pronađe pravi način za rešavanje problema nedostatka radne snage i za sada se okreće zemljama iz okruženja budući da se veliki broj ljudi iz BiH i Crne Gore tradicionalno doseljava u Srbiju.
"Pokušavamo to da rešimo kroz integraciju tržišta rada u okviru Otvorenog Balkana sa Albanijom i Severnom Makedonijom, upravo da bi se privukli određeni profili radnika koji nedostaju srpskoj privredi. Dolaze ljudi i iz Azije i zapošljavaju se u različitim sektorima - u građevini, ali i kao vozači autobusa okuvari i konbari", navodi on.
Smatra da bi odlazak radne snage u druge zemlje sprečilo uvođenje novih politika koje se tiču uslova rada i visine zarada.
"Za to je potrebno da imamo niz godina visoke stope ekonomskog rasta koje će omogućiti da plate značajno porastu i da se približe zemljama u koje naši radnici tradicionalno odlaze. Ukoliko bi zarada u Srbiji bila zadovoljavajuća onda bi privlačnost nemačkog tržišta rada izgubila na snazi", zaključuje Gajić.
0 komentara