Grenel: Srbija i Kosovo bi mogli da budu veći saveznici za SAD
Američki diplomata i specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa za dijalog Srbije i Kosova Ričard Grenel razgovarao je sa studentima i profesorima Karnegi Melon Univerziteta u Pitsburgu, i tom prilkom rekao da tokom dijaloga Beograda i Prištine nikada nije bilo reči o razmeni teritorija, prenosi studentsko glasilo tog univerziteta portal Tartan.
Grenel je, tom prilikom, rekao i da su se obe strane u tom dijalogu složile da diverzifikuju svoje izvore energije.
Razgovor na Karnegi Melon Univerzitetu, upriličen je 1. decembra, a onlajn forumu su prisustvovali profesori i studenti tog univerziteta, kao i drugi članovi zajednice.
On je objasnio učesnicima foruma da su predstavnici Beograda i Prištine pre svega razgovarali o ekonomskom razvoju.
Takođe je naveo, da tim koji je oformio, nije bio usredsređen na stvaranje političkog rešenja, već je fokus bio na ekonomskom rastu i zapošljavanju, a ne gledanju u prošlost.
On je podsetio da su nakon sastanka u Berlinu, kada su napravljena tri sporazuma – o vazdušnom, železničkom i putnom saobraćaju, pregovori bili teški ali je napravljena dobra osnova za postizanje većih sporazuma, poput Sporazuma o ekonomskoj normalizaciji.
Ukazao je na potencijal jezera Gazivode i odluku da Ministarstvo energetike napravi studiju izvodljivosti, jer je tu postojao potencijal za razvoj.
Grenel je rekao da su se mnoga pitanja odnosila na članstvo u EU, ali se, kako je naveo, SAD u to nisu mešale, već su podsetile dvojicu predsednika da bi Srbija i Kosovo trebalo da primene projekte koji su dogovoreni sa EU, iako još uvek nisu članice.
Na pitanje zašto EU nije učestvovala u ovim razgovorima, Grenel je otkrio da jedan od njegovih nadređenih u Stejt departmentu, zadužen za Balkan, veoma blisko sarađivao sa EU.
Nakon što je naglasio da bi Kosovo i Srbija mogli da budu veći saveznici za SAD, Grenel je skrenuo pažnju publike na njihovu autonomiju.
Grenel veruje da bi Srbija i Kosovo trebalo da budu u stanju da upravljaju svojim sudskim sistemima, pa bi, kako je naveo, vladavinom prava trebalo da se upravlja interno, a ne da se prepusti Hagu.
Grenel kaže da bi to pomoglo političkoj dinamici i uštedelo novac, napominjući da su SAD potrošile stotine miliona dolara na međunarodne sudove.
SAD će i dalje biti mentori i voditi bilateralne programe i u Srbiji i na Kosovu kako bi bili sigurni da oni poštuju vladavinu prava, neveo je on.
Grenel je dodao da bi SAD trebalo da preispitaju razmeštanje više od 600 vojnika koji se trenutno nalaze na Kosovu, a takođe primetio da su mnogi poslovni lideri već zainteresovani da budu deo ovog ekonomskog razvoja.
Prema njegovom mišljenju, obe strane su nestrpljive da postignu opšti napredak.
Jedan od gledalaca izrazio je sumnju u pogledu otvorenosti Srbije i Kosova prema Grenelovom pristupu.
Međutim, Grenel je odgovorio da su ljudi u Srbiji i na Kosovu veoma zainteresovani da rade i žive u svojim zemljama, umesto da emigriraju u Nemačku ili Mađarsku.
To je navelo Grenelov tim da stupi u interakciju sa privatnim sektorom.
Jedan od učesnika pitao je da li će strane kompanije iskoristiti postignute sporazume.
Grenel je rekao da SAD nisu potpisnik sporazuma, ali da pružaju podršku da se u te projekte investira.
On je naveo da SAD daju garancije za početno ulaganje, što daje podsticaj privatnom sektoru u regionu da uđe i investira. Na taj način će, kako je naveo, ekonomski rast stimulisati Srbija i Kosovo, a ne SAD, prenosi portal Tartan.
Aj cao