Grubješić: Razlog snažne podrške SAD evropskom planu - priznanje Kosova od strane pet zemalja EU

Potpredsednica Centra za spoljnu politiku Suzana Grubješić kaže da je jedan od glavnih aspekata snažne američke podrške evropskom planu da pet članica EU, od kojih su četiri i članice NATO, u dogledno vreme i formalno prizna kosovsku nezavisnost, čime bi se otvorio put ka članstvu Kosova u NATO i dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU.
“Smatra se da je to izglednije i jednostavnije od insistiranja na članstvu Kosova u UN koje mogu vetom da spreče Rusija i Kina. Članstvo u NATO zahteva jednoglasnu odluku svih 30 članica i zato su intenzivirani razgovori sa Španijom, Grčkom, Rumunijom i Slovačkom, naročito od početka ruske agresije na Ukrajinu i promene bezbednosne arhitekture u Evropi”, ističe ona za Blic.
Ističe da promena stava ovih pet zemalja zavisi prevashodno od njihovih domaćih, lokalnih politika koje su ih dosad sprečavale da priznaju Kosovo kao ravnopravno.
“Svaka od njih ima manje ili više razvijenu saradnju s Kosovom u mnogim oblastima, a za sada nema jasnih naznaka da su spremne za promenu pozicije i konvergenciju sa ostalih 26 članica NATO”, rekla je Grubješić.
Politikolog za međunarodne odnose Dimitrije Milić ocenjuje da su SAD našle način da se, ipak, dođe do zacrtanog cilja.
“Kada se radi o pet članica EU koje nisu priznale Kosovo, čvrstoća njihovih stavova se međusobno razlikuje. Najtvrđa i politički najmoćnija među njima je svakako Španija, koja bi to najteže otvoreno uradila. Ono o čemu govori Entoni Blinken je izvesnije de fakto priznanje, gde bi nekoliko država de jure ostale bez samih izjava o priznanju, ali bi u praktičnom smislu odnosi funkcionisali na dosta sličan način kao da su Kosovo priznale”, ocenjuje on.
Dodaje da sa druge strane, ukoliko bi na španskim izborima u decembru pobedila desnica, šansa za otvoreno priznanje Španije bi drastično pala.
“Dok je desnica u vreme Marijana Rahoja vladala u Madridu, pozicije Španije oko Kosova je bila izrazito tvrda i često bez kompromisa”, podseća Milić.
Koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Dragiša Mijačić je nedavno naveo da pomenuti sporazum ima i za cilj da se stvore elementi da "Slovačka, Grčka i Rumunija priznaju Kosovo".
“Ne znamo kako će Španija i Kipar reagovati, ali ove tri zemlje (Slovačka, Grčka i Rumunija) čekaju da se Kurti i Vučić rukuju i oni će priznati Kosovo”, rekao je Mijačić.
Kosovo je 2008. godine jednostrano proglasilo nezavisnost, koju su priznale 22 države članice EU. Španija je takvog stava jer se decenijama bori sa katalonskim, ali i baskijskim separatizmom, a Grčka jer ne podržavanja odvajanje severnog dela Kipra.
Kipar se tome protivi zbog teritorijalnih problema sa Turskom, dok Slovačka ostaje uz Srbiju zbog, kako je objašnjeno "istorijskih odnosa dve zemlje, ali i razumevanju između dva naroda". Što se tiče Rumunije, često se može čuti da se u ovoj odluci rukovodi strahom od otcepljena Zemlje Sekelja, u Transilvaniji, regiona naseljenog etničkim Mađarima, situacije sa regionom Pridnjestrovlje, ali i takođe dobrih susedskih odnosa sa Srbijom, podeća Blic.
0 komentara