Hasani: Odluke Ustavnog suda suzile prostor za političko manevrisanje

Enver Hasani
Izvor: Kosovo Online

Bivši predsednik Ustavnog suda i profesor Enver Hasani izjavio je u podkastu portala „Zakletva za pravdu“ da su odluke ovog suda značajno suzile prostor za političko delovanje.

„Verujem da su odluke Ustavnog suda uvek sužavale prostor za delovanje politike. Svaka presuda – od slučaja Sejdiu, preko Pacolija, glavnog državnog tužioca, predsednika Skupštine, slučajeva VLAN 1 i 2 iz 2014. godine, pa do slučaja Hoti – doprinela je smanjenju prostora za političko manevrisanje. Time su, kako sam rekao, procesi dobili pravno utemeljenje i ustavni okvir“, naveo je Hasani.

On je, međutim, ocenio da je bilo i odluka koje predstavljaju „apsurdne profesionalne propuste“, posebno u kontekstu političkih okolnosti.

„Svi smo svojevremeno govorili da osobe sa krivičnim dosijeima ili optužnicama ne bi trebalo da učestvuju u političkim procesima, ali to nije poštovano“, rekao je Hasani.

Kao problematičan izdvojio je slučaj bivšeg poslanika Etema Arifija, ocenjujući da je u tom slučaju došlo do apsurda.

„Nije imalo smisla da se zabrana odnosi na sve koji su osuđeni u poslednje tri godine, bez obzira na vrstu dela – na primer, i na saobraćajne prekršaje koji mogu biti van kontrole pojedinca. Zakon je potom izmenjen i time je, praktično, promenjena i odluka Ustavnog suda. To je apsurd“, rekao je on.

Hasani je naglasio da ustavne garancije iz drugog i trećeg poglavlja ne bi smele da se dovode u pitanje i da je u tom pogledu potreban poseban oprez.

Dodao je da veruje da bi slučaj Arifi, ukoliko bi dospeo pred sud u Strazburu, bio dobijen, uz mogućnost naknade štete.

„Sud mora biti oprezan kada menja standarde, odnosno presedane. Ustavni sud ima pravo da menja presedane, ali to može da čini samo na osnovu snažnih i utemeljenih razloga“, istakao je Hasani.

Prema njegovim rečima, u pojedinim slučajevima promena prakse nije bila dovoljno obrazložena.

Iako smatra da je uvođenje interpretativnih presuda pozitivan pomak, ocenjuje da su razlozi za promenu standarda često bili „naivni“.

Hasani je naveo da su standardi menjani i u pitanjima izbora predsednika Apelacionog suda, glavnog državnog tužioca i drugih funkcija.

„Promena sudske prakse u takvim slučajevima je greška, jer može da ugrozi prava i dovede do pravne nesigurnosti“, zaključio je on.