Ivanov: Odnosi Prištine i Zapada lošiji nego ranije zbog ignorisanja saveta međunarodne zajednice

Helena Ivanov
Izvor: Kosovo Online

Naučna saradnica u Istraživačkom centru Henri Džekson Helena Ivanov ocenila je za Kosovo onlajn da imajući u vidu da je vlast Aljbina Kurtija vrlo često povlačila jednostrane poteze uprkos savetima međunarodne zajednice, da se može reći da su odnosi između kosovske vlasti i zapadnih partnera na nižem nivou nego što su bili pre pet ili deset godina.

Ona podseća na poteze Prištine oko pitanja registarskih tablica, izbora gradonačelnika na severu i raspravu oko otvaranja mosta na Ibru. 

„Na kraju krajeva zbog toga su i uvedene određene sankcije Kosovu i onda možemo da razumemo zašto su ti odnosi danas lošiji nego što su bili ranije. Daleko od toga da su ovo ozbiljne sankcije koje prištinska vlast substantivno oseća i daleko od toga da su one ili kvaranje odnosa doprineli tome da Priština i vlast Aljbina Kurtija promene način na koji vode politiku, ali svakako u odnosu na pre pet ili deset godina ti odnosi jesu danas lošiji zbog takvog ponašanja ove vlasti s jedne strane i s druge strane zbog toga što u procesu normalizacije odnosa između Beogorda i Prištine još uvek nismo videli nikakav substantivni napredak“, navodi Ivanov.

Iako postoje mišljenja da je malo verovatno da Priština jednostrane poteze povlači samostalno, bez makar prećutne saglasnosti nekog od zapadnih kosovskih saveznika, Ivanov kaže da je zvaničan stav svih međunarodnih partnera da oni ne podržavaju bilo koju vrstu jednostranih poteza, bilo prištinske, bilo beogradske vlasti.

„Bilo kakva moja analiza koja bi se ticala toga da li oni iza kulisa imaju neku podršku za koju mi ne znamo, bila bi spekulacija. Ali ono što možemo definitivno da zaključimo je da uprkos tom negodovanju međunarodne zajednice zbog toga što Priština vrlo često vuče jednostrane poteze, međunarodna zajednica nije uvela kaznu koja bi zaista u praksi mogla i da spreči prištinsku vlast da uvodi takve poteze. Zašto to međunarodna zajednica radi, malo ko od nas može sa sigurnošću da tvrdi“, kaže naša sagovornica.

Kako dodaje, njena pretpostavka je da je stav međunarodne zajednice prema Kosovu definisan pre više od 20 godina i da ona već decenijama radi na tome da poziciju koju su zauzeli izguraju do kraja, a što podrazumeva i normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, i priznanje Kosova.

„Međunarodna zajednica se našla u teškoj poziciji u situaciji u kojoj postoji vlast Aljbina Kurtija koja je voljna da ide kontra onome što je savet međunarodne zajednice. Oni sada ili mogu da idu unazad i menjaju politiku koje se drže više od 20 godina ili mogu da rade ono što rade trenutno, a to je da se nadaju da ukoliko budu pretili da će se odnosi dodatno pogoršati i da ukoliko budu vodili neke simbolične mere protiv prištinske vlasti, da će možda na taj način privoleti vlast Aljbina Kurtija da ne vuče jednostrane poteze, da bude konstruktivan partner u procesu normalizacije Beograda i Prištine i da se drži dogovorenih i odavno prihvaćenih stvari, a tu konkretno mislim na osnivanje Zajednice srpskih opština na severu Kosova“, kaže Ivanov.