Kesić: Cilj francusko - nemačkog predloga da preostale članice EU priznaju Kosovo

Spoljnopolitički komentator Obrad Kesić ocenio je za Juronjuz da je francusko – nemačkim predlogom javno formulisano ono o čemu se godinama šuškalo i što se proturalo kao nezvanična ponuda Srbiji. Ističe da je cilj predloga da članice EU koje nisu priznale Kosovo to učine.
Prema njegovim rečima ideja nije nova i ona predstavlja "indirektno priznanje nezavisnosti".
"Efekat je isti - da li mi formalno potpišemo nešto i priznajemo ili de facto priznajemo jer prihvatamo model dve države Nemačke, to znači dve države i u ovom slučaju. To je ono što oni žele. Oni hoće kroz mala vrata da proguraju nešto što ne mogu na glavna vrata. Cela stvar jeste ne toliko da Srbija mora formalno da priznaje, nego da one druge države, pogotovo u EU priznaju, a oni moraju da imaju neki legalistički mig od strane Srbije da bi to i uradili", rekao je Kesić.
Docent na Fakultetu političkih nauka Milan Krstić rekao je da javnost uopšte nije upoznata sa detaljima predloga Nemačke i Francuske za rešenje pitanja Kosova, navodeći da smatra da predlog ne bi trebalo prihvatiti, ali da svakako on jeste nešto o čemu bi trebalo razgovarati, penosi Euronjuz.
"Predsednik je rekao kako je to nešto o čemu treba da se razgovara, ali upitno je da li mi u bilo kojoj opciji treba da prihvatimo članstvo Kosova u UN. Mene ako pitate ne, ali da li treba da se razgovoara šta bismo dobili zauzvrat i da li treba da se ostane u pregovorima u vezi sa eventualnom takvom ponudom, odgovor je da. Mislim da to jeste dobra pozicija u ovom trenutku. Ovo što je predsednik rekao je ipak jedan nact, nemamo potpuno informacija šta podrazumeva takav plan, kaže se članstvo u EU, ne znamo da li bi usledilo kada i članstvo Kosova u UN, ne zna se da li bi to podrazumevalo implementaciju svih dosadašnjih dogovora, konstituisanje ZSO, u kojoj formi, šta bi to značilo za Srbe na KiM. To su važna pitanja između ostalog, ima ih još", ističe Krstić.
A ukoliko bi Srbija eventualno pristala na takav predlog i na pitanje da li to znači da dijalog u Briselu ili u bilo kom formatu gubi smisao, Krstić ističe da bi članstvo Kosovu donelo sve ono što je Prištini u ovom trenutku i najvažnije. Kako dodaje, to bi bilo "zaokruživanje državnosti u dobroj meri".
"Ne u potpunosti jer postoji više kriterijuma po kojoj se definiše državnost: stanovništvo, suverena javna vlast i teritorija. Efektivno Priština nema kontrolu nad čitavom teritorijom severno od Ibra. Ali to je jedna dimenzija koju bismo tek na terenu videli kako bi se implementirala. Postoji i četvrti element, a to je spoljno priznanje i tu se razlikuju dve teorije: deklarativna, da nije bitno da li vas svi priznaju i konstitutivna, da je neophodno da vas i drugi priznaju. Mislim da jeste bitno da vas i drugi priznaju i Kosovo je toga svesno da dok ih većina ne prizna i ne postanu članica UN, nemaju šanse da budu prihvaćeni kao država u potpunosti i zbog toga bi to faktički značilo mnogo za Prištinu, a mi bismo time mnogo izgubili", istakao je Krstić.
A osim ekonomske koristi koju bi Srbija dobila zauzvrat ako bi pristala na to da Kosovo dobije stolicu u UN, Vučić je pomenuo da je tu i ubrazni put u Evropskoj uniji.
"Vrlo je upitno šta to znači i koliki je taj vremenski rok u kojem bi to moglo da se ostvari, mislim da je to u najmanju ruku pet godina. Da li je Srbiji potrebno članstvo u EU bez reformi? Ja jesam za to, ali ne po svaku cenu, prevashodno jer mislim da put ka članstvu stvara jednu državu sa ozbiljnom vladavinom prava, institucijama i povoljnim ekonomskim ambijentom. Bojim se da to trenutno nemamo i da nam je dalji put neophodan da bismo mi kao građani Srbije bolje živeli. Ako bi vam neko omogućio da preskočite te reforme, kao što je Bugarskoj predloženo, ili Kipru, ne mislim da je to dobro i nije u interesu građana takvo članstvo u EU", rekao je Krstić.
0 komentara