Konrad: Žalosno je što ne vidimo napredak oko ZSO

Đurić sa Konrad
Izvor: Kosovo Online

Uspostavljanje Zajednice srpskih opština je nešto što je odlučeno još 2013. godine, i žalosno je što ne vidimo napredak po tom pitanju, poručila je u intervjuu za Blic TV ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad.

"Uspostavljanje ZSO je nešto što je odlučeno još 2013. godine, prema tome, žalosno je što ne vidimo napredak po tom pitanju. S druge strane, u Ohridu su 2023. dogovorene još neke mere za normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova i, nažalost, moramo konstatovati da imamo premalo napretka nakon poslednjeg sporazuma o redosledu sprovođenja tih mera. Meni je bitno da se shvati da je ova normalizacija važna za ljude, za građane u obe države. Dakle, prema tome, važno je postići napredak u normalizaciji za ljude na licu mesta i za ceo region", ističe Konrad.

Dodala je da, kada je u pitanju situacija oko zabrane upotrebe dinara, zabrane uvoza srpske robe i najave iseljavanja srpskih porodica iz stanova u Severnoj Mitrovici, sve one nanose štetu normalizaciji.

"Od kada sam ovde u Srbiji, doživela sam različite situacije, da su donete mere od strane različitih aktera, a koje su sve nanele štetu u procesu normalizacije odnosa i, kao što sam već rekla, žrtve toga su uvek građani na licu mesta, koji tamo žive i koji ne vide na koji način se mogu realizovati njihove perspektive. Zato se mora prestati sa takvim jednostranim merama, mora se ostvariti napredak u normalizaciji odnosa, to je važno i za obe zemlje i za region", jasna je Konrad.

Budući da je delegacija Srbije, koju predvodi predsednica parlamenta Ana Brnabić trenutno u poseti Bundestagu, Konrad je ocenila da su odnosi Srbije i Nemačke veoma dobri.  

"Mislim da je današnji razgovor predsednice nemačkog Bundestaga sa predsednicom Skupštine Srbije Ane Brnabić deo tog dobrog odnosa. Radujem se tome i nadam se da će ovaj razgovor dovesti do toga da će se produbiti i saradnja među dva parlamenta. Nešto što mi je uvek važno da ističem je da su ekonomski odnosi veoma dobri, ali to nije jedina stvar koja povezuje naše zemlje. Ponekad imamo različita mišljenja, kritički se posmatramo, ali naši odnosi su održivi i uvek postoji prostor za proširenje", istakla je ambasadorka.

Apsurdne insinuacije na Rezoluciju o Srebrenici

Na pitanje da li razume argumente i protivljenje Srbije Rezoluciji o Srebrenici budući da je Nemačka uz Ruandu bila njen predlagač u GSUN, ambasadorka odgovara da je cilj Rezolucije bilo uspostavljanja Dana sećanja za žrtve genocida u Srebrenici.

"I tačka. Drugo tumačenje ove inicijative za donošenje rezolucije ovde u Srbiji, ali i u regionu, je nešto što i dan-danas ne mogu da razumem, kao što ne mogu razumeti ni talas mržnje i delimično apsurdnih insinuacija kojima su obasipali Nemačku. Nemačka se suočila sa svojom prošlošću i mi to radimo svaki dan iznova. Iz svoje prošlosti smo naučili da je naš zadatak u sadašnjosti da snosimo odgovornost", naglasila je Konrad.

Dosta prostora za nove investicije

Kada je u pitanju ekonomija, Konrad kaže da postoji još dosta prostora za ulaganja investitora iz Nemačke, ali i drugih zemalja.

"Kao što je i pokazala anketa Srpsko-nemačke privredne komore, ulogu ne igraju samo subvencije i ekonomski parametri, važna su i pitanja poput pravne sigurnosti, borbe protiv korupcije i slično, ali na to utiču i geopolitički faktori. Dakle, uvek postoji niz faktora na kojima se zasnivaju odluke o investicijama", navodi ona.

U tom kontekstu, ističete važnost dualnog obrazovanja. 

"Dualno obrazovanje, da budem kratka, znači da imamo obrazovanje po meri za zanimanja budućnosti. To je ono što je važno u Nemačkoj, to je ono što je potrebno i ekonomiji. Ključna reč je zelena tranzicija. To su mogućnosti zapošljavanja u budućnosti. Nemački investitori sprovode ovaj model u Srbiji. Nemačka razvojna saradnja, podržava ovaj proces kroz razvoj nastavnih planova i programa, ali i investicija u škole. Važno je pripremiti mlade za radna mesta u budućnosti i mislimo da je dualno obrazovanje pravi put u tom pravcu", rekla je ambasadorka.

Nemačka je krajem prošle godine otvorila prvu fabriku za proizvodnju litijuma u Evropi iz termalnih izvora. Na pitanje da li se počelo sa eksploatacijom i kakva su dosadašnja iskustva, kad su u pitanju ekološki standardi, Konrad kaže da je značaj litijuma veliki.

"Prošlog meseca izdata je građevinska dozvola za postrojenje na osnovu geotermalnih voda u tehnološkom rovu Gornje Rajne, blizu mesta Kalskoja, koja će obezbediti i zelenu energiju i litijum. Značaj litijuma je zaista velik. Naredni projekat i količina litijuma koji se može proizvesti se može uporediti sa nalazištima litijuma ovde u Srbiji, kada to gledamo strateški. Nama je to važno jer nam je potreban litijum. Imamo tamo blizinu tržištima, uspostavlja se tamo lanac stvaranja vrednosti. Vulkan Enerdži Risorses, firma koja je pokrenula ovaj projekat, je već sklopila ugovore sa kupcima kao što su Folksvagen, Junikorn, Reno. Sve to ide zajedno, ali podrazumeva se da su nam standardi važni, najviši standard u rudarstvu, ali standardi u lancu stvaranja vrednosti se moraju ispuniti i stoga nas raduje da smo uspeli u tome. Imamo i druge projekte u Rudnim gorama, blizu mesta Cimbala, delimično se tamo još radi na istraživanju, jer litijum nije jednostavna sirovina, ali radujemo se da ćemo i tamo u budućnosti otvoriti nove projekte", ističe nemačka ambasadorka.

Očigledne ekonomske prednosti iskopavanja litijuma 

Na pitanje koliko je to bezbedno, budući da je društvo u Srbiji veoma zabrinuto, Konrad navodi da je bezbednost  ključna linija vodilja za svaki projekat.

"Na području Gornje Rajne se na primer litijum dobija iz podzemnih voda. Za to je potrebna tehnologija po meri. Veoma je važno naravno da imamo standarde, da se primenjuju standardi iko što su standardi IRMA, to su standardi u oblasti ekologije, zaštite životne sredine, zaštite resursa, ali to se tiče i bezbednosti celog postrojenja. To se tiče i uključivanja svih aktera u tim procesima. Sve aktere treba uključiti u takve projekte i to je preduslov za uspeh istih", smatra Konrad.

Kada su u pitanju benefiti i ekonomski aspekti budući da je priroda potencijalno ugrožena, ambasadorka kaže da su ekonomske prednosti očigledne.

"One su povezane sa zaštitom sredine i resursa, povezane su sa prilagođavanjem klimatskim promenama. Litijum je potreban za zelenu tranziciju, upravo kako bismo u oblasti saobraćaja smanjili štetne posledice po klimu, ali potrebna nam je i velika sigurnost kada je u pitanju sirovina poput litijuma. Ta sirovina mora biti raspoloživa. Ne možemo sebi priuštiti da budemo zavisni. Evropa to sebi ne može priuštiti, da bude zavisna od malog broja izvora. Stoga je važno da se i ovde mogu sprovesti navedeni standardi, o kojima sam govorila, a kada je reč o ekologiji da se uključe svi akteri. Dalje imamo lanac stvaranja vrednosti i tu važe standardi za dalje upravljanje procesom proizvodnje litijuma. Dakle, uspostavljanje, proširivanje lanaca stvaranja vrednosti, proizvodnja baterija, sve do proizvođača automobila. Dakle, cela dobavljačka industrija koja je povezana s time. Ekonomski je to nešto što ima smisla i mi se zaista u Nemačkoj zalažemo zato da se primenjuju svi važeći standardi", zaključila je nemačka ambasadorka.