Peci: Vlada treba prvo da pošalje Nacrt statuta ZSO Ustavnom sudu i reguliše status SPC

Vlada Kosova
Izvor: Reporteri

Ljuljzim Peci iz Kosovskog instituta za istraživanje i razvoj politika smatra da bi prvi koraci nove kosovske vlade trebalo da budu slanje nacrta statuta Zajednice opština sa srpskom većinom na razmatranje Ustavnom sudu i regulisanje statusa SPC - pitanja koja su unutrašnja, ali sa direktnim uticajem na međunarodne odnose, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Nako formiranja nove Vlade Kosova, pojedini posmatrači smatraju da bi dijalog sa Srbijom trebalo da bude glavni prioritet Kurtijeve spoljne agende, jer od toga zavisi otvaranje Kosova i njegov napredak ka evropskim integracijama, piše RSE.

Predavač i istraživač na Univerzitetu Agder u Norveškoj Abit Hodža kaže da suverenitet ne znači samo sposobnost održavanja granica, već i sposobnost donošenja odluka u najboljem interesu zemlje. Prema njegovim rečima, dijalog ne treba posmatrati kao proces koji favorizuje Srbiju, već kao strateško sredstvo za jačanje međunarodnog položaja Kosova.

„Jednostrana primena sporazuma bi postavila Kosovo u povoljan položaj, kako u odnosu sa EU, tako i sa Srbijom. Kosovo je, do sada, sledilo ono što je Srbija uradila - nesprovođenje sporazuma“, rekao je Hodža.

Kosovo i Srbija nisu održale sastanak na visokom nivou od septembra 2023. godine. 

Ljuljzim Peci iz Kosovskog instituta za istraživanje i razvoj politika, kaže da sprovođenje obaveza Kosova u dijalogu nije stvar Srbije, već sticanja poverenja međunarodne zajednice. Samo na taj način, kaže on, Kosovo može da otvori put ka članstvu u Savetu Evrope, a zatim i ka kandidaturi za EU - pitanja o kojima odlučuju same zemlje EU, a ne Beograd.

„Trebalo bi da znamo da sa Srbijom iskustvo pokazuje da možete postići sporazume i početi da ih primenjujete, ali ne treba očekivati da će sprovesti sve tačke kako je dogovoreno, jer Srbija ima stil pregovaranja Rusije u vezi sa Kosovom. Dakle, mislite da ste postigli sporazum i odjednom se nađete usred okeana“, kaže Peci.

Podvlači da bi, u tom kontekstu, prvi koraci trebalo da budu slanje nacrta statuta Zajednice opština sa srpskom većinom na razmatranje Ustavnom sudu Kosova i regulisanje statusa SPC - pitanja koja su unutrašnja, ali sa direktnim uticajem na međunarodne odnose, prema njegovim rečima.

„Kosovo sada mora da izbegava preduzimanje akcija iza leđa svojih saveznika, posebno po pitanjima na severu i kod srpske zajednice. Obnavljanje poverenja sa Zapadom će potrajati, jer će njegov stav nakon gubitka poverenja u kosovsku vladu biti stavljen na probu u narednim mesecima“, rekao je Peci.

Transatlantski odnosi su na niskoj tački, zategnuti nizom pitanja - od neizvesnosti oko podrške Ukrajini i situacije u Gazi, do američkih interesa na Grenlandu.

Stoga, Kurt Basuner iz Saveta za politiku demokratizacije u Berlinu, predlaže da Kosovo pažljivo upravlja svojim odnosima sa SAD i ojača svoju poziciju u Evropi, težeći priznanju od pet zemalja koje ga još nisu priznale i predstavljajući se kao prednost ujedinjenije i stabilnije EU.

„Kosovo treba da vidi svoje dugoročne interese, u smislu garantovanja svoje nezavisnosti i svoje sposobnosti da bude demokratska i samoupravna država. A sada. rekao bih da je to verovatnije kroz Evropu - iako je bolno priznati - nego kroz Sjedinjene Države, pod sadašnjom upravom“, kaže Basuner.

Dodaje da Kosovo mora biti otvoreno za nove partnere koji mogu ojačati njegovu nezavisnost i bezbednost, ali uvek održavajući kompatibilnost sa evropskim težnjama.

Hodža, s druge strane, insistira da Kosovo bude proaktivnije sa SAD, pokrećući pitanja u svom interesu.

„Kosovo ne bi trebalo da odbacuje stavove koji dolaze iz Bele kuće u interesu Kosova. Trebalo bi da gleda dalje. Imali smo niz intervencija američkog Stejt departmenta tokom poslednjeg mandata, koje su kategorički odbačene i izazvale su podelu između dve zemlje“, kaže Hodža.

I dok političari raspravljaju o strategiji i međunarodnim odnosima, prioritetima i odlukama, obični građani se bave svojim životima sa potpuno drugačijim brigama: od penzija i zdravstvenog osiguranja do svakodnevnih usluga koje utiču na njihove džepove. Oni žele da se politike nove Kurtijeve vlade pretvore u konkretna poboljšanja, ali nada je, nažalost, tanja od želje.